8.2 C
Zagreb
Naslovnica Tech Kakva ideja! "Mjesečeva arka" mogla bi čuvati DNK uzorke milijuna raznih zemaljskih...

Kakva ideja! “Mjesečeva arka” mogla bi čuvati DNK uzorke milijuna raznih zemaljskih vrsta

Mjesečeva arka, koju bi se moglo izgraditi u tunelima koji su nastali prolaskom lave na Mjesecu, mogla bi sačuvati kriogenski zamrznutu spermu, jajašca i sjeme milijuna raznih vrsta koje obitavaju na Zemlji, predlaže grupa znanstvenika.

Arka, ili drugim riječima genetska banka, mogla bi biti savršeno sakrivena u tim tunelima i špiljama, nastalih djelovanjem lave prije više od tri milijarde godina, a napajanje bi osigurale solarne ploče. Arka bi čuvala genetski materijal svih 6,7 milijuna znanih vrsta biljaka, životinja i gljivica sa Zemlje. Kako bi se postigao taj cilj, potrebno bi bilo najmanje 250 raketa koje bi transportirale navedene uzorke na Mjesec, navode istraživači.

Znanstvenici vjeruju da bi na ovaj način uspjeli sačuvati Zemljin život u slučaju i prirodnih i ljudski uzrokovanih katastrofa, primjerice erupcije supervulkana ili pak nuklearnog rata.

Znanstvenici su ideju prezentirali 7. ožujka 2021. na IEEE Aerospace Conference, koja se ove godine održavala virtualno zbog pandemije koronavirusa.

“Postoji velika međusobna povezanost između nas i prirode”, rekao je Jekan Thanga, glavni autor Istraživanja svemira i robota sa Sveučilišta u Arizoni, znanstvenoj web stranici Live Science. “Moramo biti čuvari bioraznolikosti i moramo naći načina kako ju očuvati.”

Svi znanstveni uređaji potrebni za ovaj projekt još uvijek ne postoje, no znanstvenici su optimistični da bi se mogli sagraditi u roku od trideset godina.

Glavni razlog izgradnje ovakve arke upravo je način osiguranja naše bioraznolikosti izvan Zemlje.

“Smatram da je ovaj pothvat u stilu računalnog tvrdog diska, na koji možemo prenijeti fotografije i dokumente s našeg računala kako bismo imali sigurnosnu kopiju u slučaju da se dogodi nešto loše”, kazao je Thanga.

U slučaju apokaliptičnog događaja koji bi uništio naš svijet ili većinu čovječanstva, ova arka bila bi svojevrsna sigurnosna pohrana, dugme za ponovno pokretanje.

U svojoj prezentaciji znanstvenici su naveli nekoliko egzistencijalnih prijetnji za Zemlju, a u to spadaju erupcija supervulkana, globalni nuklearni rat, udar asteroida, promjena svjetske klime, solarna oluja ili pak globalna suša.

“Naš okoliš i čovječanstvo su vrlo krhki, te postoji puno rizika za naš opstanak”, kaže Thanga.

Stvaranje genetičkih sigurnosnih kopija nije novi koncept. Svalbardsko globalno skladište sjemena locirano na Arktiku u Norveškoj, sadržava genetski materijal biljaka iz cijelog svijeta i već je pomoglo da bi se neke biljne vrste ponovno vratile u divljinu. Unatoč tome, skladište je ranjivo na udare asteroida ili porast razine mora usred topljenja ledenjaka. Topljenje leda na Arktiku, k tome, pravi probleme s vlagom u tom skladištu.

Samo pohranjivanjem genetskih materijala izvan našeg planeta možemo spasiti iste u slučaju kataklizme na Zemlji, naveli su znanstvenici.

Mjesec je izabran kao arka zbog toga što je udaljen samo četiri dana od Zemlje, što olakšava prijenos genetskog materijala. Gradnja arke u orbiti Zemlje nije dovoljno sigurna zbog nestabilnosti orbite.

Još jedna prednost gradnje arke na Mjesecu je što genetski materijal može sigurno biti pohranjen u vulkanskim tunelima. Te šuplje špilje i kanali formirani su za vrijeme vulkanskih aktivnosti koje su se odvijale na Mjesecu u prošlosti i ostali su netaknuti od tada. Tuneli bi uspjeli zaštiti genetski materijal i od udara meteora i od radijacije koja uništava DNK. Ujedno bi bili i izvrsna lokacija za ljudske gradove na Mjesecu, piše Live Science.

“Mjesečeva arka bi trebala preživjeti osim u slučaju direktnog udara asteroida ili nuklearnog udara, a postoji oko dvjesto tunela u kojima bi mogla biti sakrivena arka.“, rekao je Thanga.

Thanga navodi kako bi izgradnja arke bila golem logistički izazov, no smatra da buduće NASA-ine i misije Europske svemirske agencije na Mjesec bi mogle biti početak za takav pothvat.

Thanga navodi kako bi transportiranje uzoraka na Mjesec bilo najizazovniji i najskuplji dio pothvata.

Mjerenja navode da je potrebno pedeset uzoraka svake vrste da bi se ista mogla ubaciti u okoliš. Istraživači smatraju da bi stvarna brojka mogla biti i petsto, što bi dodatno poskupilo i zakompliciralo projekt.

„Trebat će milijuni dolara za izgradnju arke i transportaciju uzoraka, no to nije problem za organizacije poput UN-a“, napominje Thanga, prenosi RTL.

Najnovije

Još iz rubrike