9.2 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava U reciklažna dvorišta nema više odlaganja bez osobne i uplatnice! Zagrepčani bijesni...

U reciklažna dvorišta nema više odlaganja bez osobne i uplatnice! Zagrepčani bijesni na Čistoću, a ona tvrdi da ih upravo zbog toga hvale?!

Mnogi građani Zagreba ostali su šokirani kada su u zadnjih mjesec dana odnijeli otpad u reciklažna dvorišta. Po novome, naime, da bi se u reciklažna dvorišta odložio razvrstani otpad potrebno je radniku Čistoće dati osobnu iskaznicu. No isto tako potrebno je donijeti i uplatnicu sa šifrom objekta za koji plaćate odvoz smeća.

Ako to dvoje nemate, ne možete odložiti otpad pa su mnogi građani ne znajući tu novost otišli ne obavivši posao, a postavlja se pitanje koliko je tako otpada završilo negdje usput odbačeno, je mnogi možda i nisu imali živaca i strpljenja vraćati se s uplatnicama.

No, nije to jedino neugodno iznenađenje. Iako biste pomislili da su reciklažna dvorišta napravljena upravo zato da bi ekološki svjesni građani mogli odvajati otpad, Čistoća je uvela i ograničenje za odlaganje svih vrsta otpada. Nova pravila vrijede za odlaganje zelenog, krupnog, drvenog i građevinskog otpada te tako po njima građani mogu odložiti svega dva kubika zelenog otpada u šest mjeseci. Za nekoga tko živi u stanu to je dovoljno, no oni koji imaju kuću i vrt nakupe tu količinu u nekoliko tjedana.

Zatim je tu i ograničenje na građevinski otpad od 200 kila u šest mjeseci, što je dosta nelogična odluka u vrijeme kada građani još obnavljaju stanove pogođene potresom.

Osim toga, traženje identifikacije osobnom iskaznicom problematično je i samo po sebi.

Kontaktiralo se Čistoću kako bi objasnili te svoje poteze koje su mnoge građane razbjesnile. Evo što kažu u svom podužem i birokratskom odgovoru:

Zakon koji se odnosi na zbrinjavanje otpada je Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne Novine“ br. 94/13, 73/17, 14/19, 98/19, dalje Zakon). Odredbom članka Čl. 4. st. 1. točka 50. propisano je da je reciklažno dvorište nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Člankom 35. Zakona propisan je način odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. Tako je odredbom članka 35. stavak 1. točka 1. Zakona propisano da jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura: funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području sukladno stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka.

Člankom 35. stavak 4. Zakona propisano je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati da prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, odnosno način rada mobilne jedinice omogućava pristupačno korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice. Stavkom 5. točka 1. istog članka propisano je da je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem otpada dužna:

1. zaprimati bez naknade i voditi evidenciju o zaprimljenom sljedećem komunalnom otpadu nastalom u kućanstvu na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište: problematični otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, tekstil i krupni (glomazni) otpad. Člankom 35. stavak 7. propisano je da je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zatražiti na uvid osobni identifikacijski dokument od osobe koja predaje otpad radi ostvarenja prava iz stavka 5. točke 1. ovoga članka.

Kako su iz Čistoće naglasili iz citiranih odredbi je vidljivo da su radnici na reciklažnim dvorištima, temeljem zakonske odredbe, ovlašteni identificirati osobu koja predaje otpad kao korisnika usluge, a kako bi mogla ostvariti prava propisana zakonom.

Podzakonskim aktima se pobliže razrađuju i uređuju pitanja koja nisu dovoljno razrađena i uređena samim zakonom. Namjera zakonodavca se može posredno isčitati iz pojedinih odredbi podzakonskih akata. Tako je npr. Uredbom o gospodarenju komunalni otpadom propisano: članak 5. stavak 3. (3) U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pružaju se bez naknade za korisnika usluge sljedeće usluge povezane s javnom uslugom: 3. sakupljanje glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu, mobilnom reciklažnom dvorištu i jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge, 4. sakupljanje otpada određenog posebnim propisom koji uređuje gospodarenje otpadom u reciklažnom dvorištu odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu. Iz navedene odredbe je vidljivo da se usluga sakupljanja otpada na reciklažnom dvorištu bez naknade osigurava korisniku usluge, a da bi se utvrdilo tko je korisnik usluge taj se kao takav mora i legitimirati tj. dokazati pravo.

Nadalje, odredbom članka 17. Uredbe propisano je: Čl. 17. 7. datum, masa preuzetog otpada i dokaz o izvršenoj usluzi kada je sukladno Odluci kao kriterij količine određena masa predanog otpada

– korištenju reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta:

1. adresa reciklažnog dvorišta odnosno mobilnog reciklažnog dvorišta u koje korisnik usluge može predati otpad bez naknade

2. datum, ime i prezime i broj osobne iskaznice korisnika usluge, ključni broj otpada propisan posebnim propisom kojim se uređuje katalog otpada i masa preuzetog otpada u reciklažnom dvorištu. Navedeni podaci se mogu utvrditi samo uvidom u identifikacijski dokument. Kad govorimo o Odluci o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i usluga povezanih s javnom uslugom u Gradu Zagrebu člankom 18. je propisano da je davatelj usluge dužan je osigurati korisniku usluge odvojeno sakupljanje komunalnog otpada spremnicima postavljenim u reciklažnom dvorištu i mobilnim reciklažnim dvorištima. Nastavno na ovu odredbu mogu se u pogledu reciklažnih dvorišta primijeniti sve odredbe Zakona i Uredbe koje govore o reciklažnim dvorištima.

Prema tome, sukladno obvezama koje proizlaze iz Zakona, Uredbe o gospodarenju otpadom i Pravilnika o načinu rada reciklažnog dvorišta, Zagrebački holding d.o.o. podružnica Čistoća uvela je na svim reciklažnim dvorištima grada Zagreba obvezu evidentiranja otpada (količinu i vrstu) i korisnika koji taj otpad zbrinjavaju putem usluge reciklažnih dvorišta.

Kako su objasnili uvođenje ove obveze pratila je edukacija tehničara na reciklažnim dvorištima i informatizacija sustava te su naglasili kako su o ovoj novosti građani pravodobno upoznati posredstvom web stranice podružnice Čistoća, istaknutim obavijestima i od strane tehničara na RD tijekom preuzimanja otpada.

Također tvrde kako je postupak kod predaje otpada na reciklažnim dvorištima jednostavan. Objasnili su kako građani prilikom predaje otpada na uvid trebaju pokazati osobnu iskaznicu i te podatak o šifri obveznika i šifri objekta. Nakon toga tehničar na reciklažnom dvorištu će uvidom u osobnu iskaznicu, te podatke o šifri obveznika i šifri objekta osobe koja predaje otpad, unijeti podatke potrebne za vođenje Evidencije propisanih zakonskim i podzakonskim propisima koji uređuju područje gospodarenja otpadom, a sukladno propisima koji reguliraju zaštitu osobnih podataka.

Kako bi osigurali našim korisnicima jednostavnije i ugodnije korištenje naših reciklažnih i mobilnih reciklažnih dvorišta, uveli smo i 1D crtične kodove (barkod) na računima za usluge Zagrebačkog holdinga i nove informativne table u reciklažnim i mobilnim reciklažnim dvorištima. Uvođenjem 1D crtičnog koda s podacima o sistemskom broju obveznika i objekta, dovoljno je pokazati fotografiju 1D crtičnih kodova koji moraju biti snimljeni na način da se može jasno prikazati na mobilnom uređaju korisnika. Tehničar na reciklažnom dvorištu evidentirat će dolazak korisnika na reciklažno dvorište skeniranjem 1D crtičnih kodova (s uplatnice ili mobitela), što je obveza prema Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom.

Izvagani otpad unosi se u informatički sustav odvojeno po frakcijama. Korištenje reciklažnih dvorišta građanima grada Zagreba je besplatno, a mjesečni tzv.’račun Čistoće’ se ne umanjuje niti uvećava.

Prema podacima prikupljenim komunikacijom s radnicima reciklažnih dvorišta i korisnicima njihove usluge, građani Zagreba brzo su se brzo prilagodili novom sustavu evidencije i pohvaljuju ovaj način rada. Gledajući s pozicije podružnice Čistoća u poslovnom smislu, olakšan je proces predaje i zaprimanja otpada.

Kako bi udovoljili vašem osnovnom pitanju o možebitnom generiranju veće količine otpada na javnim površinama kroz divlje deponije uslijed izbjegavanja odlaganja na reciklažnim dvorištima zbog novog načina evidentiranja, analizirali smo količine otpada prikupljenih na reciklažnim dvorištima od početka uvođenja novog sustava zaprimanja, uspoređujući razdoblje uvođenja evidencije u 2020. s istim razdobljem u 2019. Na taj e način utvrdilo da je oko 30 posto otpada više predano na reciklažnim dvorištima od početka postepene primjene novog načina. Također, od početka uvođenja identifikacije na RD tijekom studenog 2020. pa do 07.03. zabilježene su 34.016 posjeta građana, dok istodobno broj divljih deponija, koje sanira podružnica Čistoća u koordinaciji i po nalogu Komunalnog redarstva nije porastao. Zaključujemo da novi način rada na reciklažnim dvorištima nije generator novih divljih deponija.

Također podsjećaju kako reciklažna dvorišta grada Zagreba nisu jedino mjesto gdje građani mogu odložiti otpad nastao sanacijom objekata oštećenih u potresima 2020. godine.

To pokazuje i podatak da je samo podružnica Čistoća do kraja veljače u čišćenju grada u uklanjanju posljedica na ukupno 2.675 lokacija skupila i zbrinula 3.444 t glomaznog, 7.565 t građevinske šute i 113 tona drva . Osim toga, kao je poznato svim korisnicima, oni imaju mogućnost dva puta godišnje zatražiti besplatnu uslugu odvoza glomaznog otpada s kućnog praga u količini ukupno do 4m2. Takvih realiziranih zahtjeva je samo u prošloj godini bilo 15.925.

Kako su iz Čistoće rekli nažalost u isto vrijeme još uvijek postoje neodgovorni pojedinci koji odlažu svoj otpad na javne površine, iako je to zakonom izričito zabranjeno i stvara ružnu sliku u gradu i problem građanima koji stanuju u blizini.

Kažu kako to im posebno otežava posao jer takvu lokaciju moraju očistiti, nekad i po nekoliko puta. No naglašavaju, sve je manje takvih neodgovornih pojedinaca što ih motivira da i dalje apeliraju na sugrađane da im budu partneri u zajedničkim nastojanjima, jer im je cilj isti – čist, zdrav i uredan grad.

Zanimljivo je ipak, kako su na društvenim mrežama primijetili pojedinci, da nema ograničenja za odlaganje metalnog, staklenog, plastičnog i papirnatog otpada. Onog otpada koji se može prodati i za čije zbrinjavanje nije potrebno raditi skupe pogone, piše RTL.

Najnovije

Još iz rubrike