9.2 C
Zagreb
Naslovnica Tech Uspjeh znanstvenika: Otkrili novo oružje protiv pandemije, a evo kako će im...

Uspjeh znanstvenika: Otkrili novo oružje protiv pandemije, a evo kako će im ono koristiti u budućnosti

Međunarodni tim znanstvenika Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu i Helmholtz Centra za infektivna istraživanja pod vodstvom Odjela za biotehnologiju Tehničkog sveučilišta objavilo je razvoj posebnih antitijela protiv virusa SARS-CoV-2 u časopisu Nature Communications.

Ova antitijela sprečavaju viruse od ulaženja u stanice domaćina te su izolirane od biblioteke gena antitijela koja su ranije bila stvorena od imunih stanica zdravih davatelja prije pandemije. Studija ukazuje kako je u budućnosti moguće vrlo brzo dobivati aktivne supstance na prethodno nepoznate viruse bez materijala koji potječe od oboljelih.

Znanstveni tim s TU Braunschweiga i HZI uspio je u dobivanju antitijela na SARS-CoV-2 in vitro koristeći tehnologiju prikaza antitijela kolekcijama bakteriofaga. Geni koji odgovaraju širokom dijapazonu protutijela se kloniraju u bakteriofage, što omogućava njihovu masovnu proizvodnju i stvaranje biblioteka antitijela, koja se potom mogu testirati da bi se odabralo protutijela koja prepoznaju ciljne molekule na virusima ili bakterijama. Biblioteka antitijela HAL9/10 je bila stvorena još prije pandemije i bila je dostupna prije nego se ijedan čovjek zarazio virusom korone, ali je poslužila za odabir najučinkovitijih antitijela. Znanstvenici su mapirali mjesto vezanja virusa te oblikovali odgovarajuću strukturu molekularne interakcije.

– Ovaj projekt ne bi bio moguć bez doista iznimnih napora svih u timu za prvih mjeseci pandemije, rekao je prof. Michael Hust iz Odjela za biotehnologiju koji je projekt započeo u siječnju 2020. godine.

– Ova studija nije samo poslužila da prepoznamo određena monoklonska antitijela protiv SARS-CoV-2, nego i demonstrira metodu jako brzog dobivanja aktivnih agensa protiv novih virusa. Stoga se istom metodom u slučaju neke nove pandemije u budućnosti mogu brzo tražiti aktivna antitijela bez da moramo čekati da materijal dobiven od oboljelih postane dostupan, rekao je.

Posebno se to odnosi na patogene koji se pojavljuju u udaljenim dijelovima svijeta što može značiti odlučujuću početnu prednost u borbi protiv pandemije pa onda znanstvenici mogu početi raditi na traženju aktivne tvari prije nego se prvi slučajevi pojave u Europi. Znanstvenici s Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu u suradnji s Helmhotz Institutom za infektivna istraživanja i drugim partnerima predlažu gradnju infrastrukture za prevenciju budućih pandemija.

– Kako bismo se bolje opremili protiv budućih pandemija nužno je uspostaviti dugoročno strukturirano istraživanje i razvoj, rekao je prof. Dirk Heinz, znanstveni ravnatelj u HZI u čijem je laboratoriju visoke sigurnosti prepoznata aktivnost antitijela protiv SARS-CoV-2. – Nacionalna platforma za antivirusne agense bila bi idealna, a mi trenutno radimo s našim partnerima na stvaranju nečeg takvoga.

Uspješan rad na antitijelima pokazuje, pogotovo u ovim vremenima ograničene pokretljivosti, vrijednost uske suradnje između posvećenih partnera na našem istraživačkom kampusu. Čineći to pokazali smo da Braunschweig može pridonijeti odgovoru na pandemiju na još jedan način, rekao je. Prof. Luka Čičin-Šain i dr. Ulfert Rand, voditelj i znanstvenik Grupe za istraživanje starenja imunološkog sustava i kroničnih zaraza na Helmholtz Centru za infektivna istraživanja bili su vrlo zadovoljni rezultatima studije.

– Bio je to veliki trenutak kada smo u eksperimentu vidjeli kako antitijela blokiraju zarazu s SARS-CoV-2. Odmah smo shvatili da u rukama imamo potencijalno oružje protiv pandemije, rekao je Ulfert Rand. – Ovaj uspjeh ne pripada ni jednom pojedincu nego cijelom timu, rekao je prof. Luka Čičin-Šain. Ulfert je razvio metode mjerenja aktivnosti antitijela protiv virusa i primjenio ih u rekordnom vremenu. Ukupno, mnogi, ali kolege iz Münstera su izolirali ove viruse i poslali nam ih, a Kathrin Eschke i Yeonsu Kim iz naše grupe su ih uzgojile i definirale protokole da možemo mjeriti njihovu infektivnost.

Virus je došao u naš laboratorij u trećem mjesecu, ali već početkom travnja smo imali prve rezultate s protutijelima. Drugi znanstvenici s HZI su definirali molekularnu strukturu protutijela, čineći ovo timskim uspjehom, rekao je prof. Luka Čičin-Šain. Dr. Maren Schubert iz Odjela za biotehnologiju na TU Braunschweig koja je bila ključna u ubrzanju rada kroz razvoj nove metode za dobivanje novihumnažanje , rekao je Čičin-Šain.

Dr. Maren Schubert iz Odjela za biotehnologiju na TU Braunschweig koja je bila ključna u ubrzanju rada kroz razvoj nove metode za umnažanje virusnih komponenti u stanicama insekata rekla je kako su svi vrlo sretni da naš projekt ima potencijal sprečavanja pandemije koronavirusa i spasi ljudske živote. Ali, također će nam omogućiti da puno brže odgovorimo na buduće prijetnje. Prof. Stefan Dubel, voditelj Odjela za biotehnologiju na TU Braunschweig te jedan od izumitelja metode prikaza antitijela bakteriofagama kojom se omogućilo vrlo brzo dobivanje antitijela rekao je kako se s ovom studijom pokazalo kako možemo brže i učinkovitije reagirati na buduće epidemije do tada nepoznatih zaraznih bolesti nego što je ranije bilo moguće, čak i kada te bolesti još ne dođu do nas iz udaljenih dijelova svijeta.

– Ovo nam je pružilo novu mogućnost za borbu protiv globalnog širenja zaraza u budućnosti, kako bi bolna iskustva sa SARS-CoV-2 mogla poslužiti ublažavanju budućih pandemija, rekao je, piše Večernji.

Najnovije

Još iz rubrike