14 C
Zagreb
Naslovnica Hrvatska U Rijeci se predstavili Katarina Peović i njen zamjenik Nemanja Cvijanović: Za...

U Rijeci se predstavili Katarina Peović i njen zamjenik Nemanja Cvijanović: Za korjenite promjene ključna je aktivacija najširih slojeva stanovnika

Na konferenciji za medije Radničke fronte povodom otvaranja kampanje za lokalne izbore u Rijeci govorili su Katarina Peović, gradonačelnička kandidatkinja Radničke fronte za Rijeku, članovi – Nemanja Cvijanović, dogradonačelnički kandidat – profesor slikarstva i multimedijalni umjetnik; Hrvoje Štefan – ekonomist i ekonomski analitičar iz Rijeke koji je sudjelovao u organizaciji prosvjeda protiv skupog Energa, te Katarina Pavičić-Ivelja – feministička aktivistica i doktorandica na Filozofskom fakultetu u Rijeci, piše Radnička fronta.

Katarina Peović otvorila je press konferenciju i ustvrdila da na lokalnim izborima političari bombardiraju svojim predizbornim obećanjima koja se u pravilu ne ostvaruju kada dođu na vlast. Svi su bolji, pravedniji, nekorumpiraniji, pošteniju i sposobniji, no njihove kvalitete naglo opadaju nakon izbora. No, svi oni ne smatraju da su nužne niti su spremni na korjenite promjene. Svi više manje ponavljaju istu formulu listu lijepih želja koja ne počiva na temeljnom, potrebi privrednog razvoja Rijeke. Privredni “razvoj” se zadnjih 30 godina temeljio na malom poduzetništvu, pokretanju start-up-ova, inkubatora, što je samo bila legitimacija vladajućih da nešto rade na privrednom razvoju, a rezultati su vidljivi kroz iseljavanje i osiromašenje što je posljedica deindustrijalizacije. Za privredni razvoj su potrebni veliki privredni subjekti koji su u mogućnosti onda i osnažiti male i proizvesti pozitivne učinke na ukupni razvoj, a posljedično i na život ljudi u Rijeci. Zadatak Gradonačelnice Rijeke je da se postojeći veliki privredni subjekti održe i da se na sve načine radi na podizanju onih posrnulih velikana, i na podizanju novih, kaže Peović.

Drugo što smatramo neophodnim je demokratizirati procese odlučivanja, a ne sve svoditi na izbore svake četiri godine – u kontrapunktu s uobičajenim mantrama “samo nas izaberite” pa će sve biti bolje. Radnička fronta upozorava da to nije dovoljno – za korjenite promjene ključna je aktivacija najširih slojeva stanovnika Rijeke. Mi kažemo “izbor svaki dan”, a ne svake četiri godine – demokratizacija odlučivanja u gradu garantira da će se gradske politike voditi u korist većine umjesto vjerovanjem na obećanja da će preuzimanjem vlasti elite osigurati uvjete za dobrobit svih. Peović dodaje: „Umjesto političke klike koja nakon izbora može odlučivati o tome kako se i gdje troši novac – ulagati u preskupe infrastrukturne projekte koji obično o početnog iznosa narastu na nekoliko puta veće iznose, a za što Riječanke i Riječane nitko nije pitao – promjena znači demokratizaciju odlučivanja i to na svim razinama – u kvartu, na radnom mjestu, u gradu. Krenut ćemo od reforme uloge mjesnih odbora, do referendumskog odlučivanja, gdje će o velikim infrastrukturnim projektima moći odlučivati svi, a ne da se dekretima pokreću projekti čije će financiranje generacije plaćati“. Demokratizacija znači i promjenu modela upravljanja riječkom gradskom upravom i gradskim komunalnim poduzećima. Radnici na pozicijama u upravnim i nadzornim odborima, te snažna sindikalni utjecaj na odluke u tvrtkama garant su demokratizacije unutar komunalnih poduzeća.

Dogradonačelnički kandidat Nemanja Cvijanović ustvrdio je da od privrede do kulture, Rijeka stagnira.

Riječka kultura je kultura stagnirajućeg postindustrijskog grada u doba COVID-19 pandemije. Rijeka je grad nedovršenih kapitalnih infrastrukturnih projekata investicija u legendarna plovna kulturna dobra, muzejske i popratne edukacijske prostore, kao i u sam kvart kulture. No što je najvažnije u kulturi?

Program kulture Radničke fronte vodi se sloganom Kultura narodu – i umjesto spektakularizacije naglasak stavlja na radu u kulturi, stabilno financiranje nezavisnih i nekomercijalnih aktera riječke kulturne scene, internacionalizaciju rada lokalnih umjetnika i umjetnica, te demokratizaciju ustanova u kulturi kao i uključivanje stanovnica i stanovnika Rijeke u proizvodnju i recepciju kulture. Umjesto dosadašnjeg tržišnog usmjerenja lokalne kulturne politike, temeljenog na promociji kulturnih i kreativnih industrija, promoviramo kulturu kao javno dobro. Kultura je ključna u izgradnji svakog kao punopravnog subjekta društvenih i kulturnih procesa. Kultura je najbolji način da se demokratizacija odvija odozdo – kroz igru i sudjelovanje, a istovremeno razvijanjem osobnih kapaciteta. Radnička fronta će se fokusirati na programsku djelatnost kulture kao najbitniji segment kulturnog razvitka grada. Osigurat ćemo programska sredstva našim institucijama i naprednoj izvaninstitucionalnoj sceni.

Ekonomist Hrvoje Štefan dodaje da je danas na sjednici gradskog vijeća na dnevnom redu razmatranje i usvajanje Plana razvoja Grada Rijeke za period 2021-2027 godina. To spominjem u kontekstu ovog predstavljanja programa jer je riječ o dokumentu koji, ironično, otkriva razloge zašto Rijeku i dalje ne očekuje razvojni zaokret nakon više desetljeća stagnacije i negativnih ekonomskih i socijalnih trendova. To otkriva jedan detalj iz navedenog dokumenta koji se interpretira u pozitivnom svjetlu, a i sam gradonačelnik ga često spominje – radi se o podatku FINE koji kaže da je u glavni generator riječkog gospodarstva sektor malog i mikro poduzetništva koje zapošljava najveći broj zaposlenih i ima najveći udio u ukupnoj ostvarenoj dobiti. No upravo taj podatak prije otkriva razloge višedesetljetnog zaostajanja Rijeke jer mikro i malo poduzetništvo nije niti može biti generator razvoja jer jednostavno nema kapaciteta za transfer i razvoj novih tehnologija i povećanje produktivnosti rada – što su ključni razvojni faktori (pogotovo u ekonomijama koje su demografski prošle fazu urbanizacije, gdje je stanovništvo relativno staro i/ili u trendu starenja i gdje niska cijena radne snage nije izražen faktor međunarodne konkurentnosti). Dakle, Rijeka razvojni zaokret od kojeg će imati koristi većina Riječana i u smislu poboljšanja osobnog ali i komunalnog standarda može postići jedino na način da se formiraju snažne kompanije koje će biti nosioci razvoja, usvajanja novih tehnologija i povećanja produktivnosti rada i na koje će se zatim vezivati male i srednje tvrtke. No, kako lokalna razina tako i državna nemaju u planu oblikovanje institucija i politika koje bi bile usmjerene na postizanje takvih strateških ciljeva – umjesto toga „razvojna“ uloga lokalne vlasti vidi se u start-up inkubatorima i sličnim servisima za pomoć pri pokretanje tvrtki, nakon čega se očekuje da same na tržištu organski rastu. Rezultat takvog pristupa jest upravo okoštala privredna struktura u kojoj dominiraju male tvrtke bez razvojnog kapaciteta i na niskoj razini zarade, a time i bez mogućnosti da financiraju višu razinu javnih usluga i komunalni standard. Štefan tvrdi i da: „Jučerašnja vijest o tome da vodeće njemačko brodogradilište Lursen otvara dizajnersko/projektantski ured u Rijeci i misli zaposliti do 200 domaćih inženjera jasno ukazuje na potpuni izostanak razvojnih institucija i politika koje bi osigurale da ta domaća pamet radi za domaća brodogradilišta i da od nje ima koristi domaća i lokalna privreda a ne da naši inženjeri razvijaju njemačku brodogradnju.“

Katarina Pavičić-Ivelja, pričala je o programskoj točki stanogradnje: „Promijenit ćemo gradske stambene politike – umjesto modela društveno poticane stanogradnje sa otkupom/privatnim vlasništvom stanova, potaknut ćemo izgradnju stanova za javni najam. Pravo je svakog čovjeka da ima krov nad glavom, a da se ne mora za njega zaduživati i uči u robovlasničke odnose dižući kredite kod privatnih banaka na nekoliko desetljeća. Grad Rijeka će raditi na tome da se, koliko je to moguće, grade gradski stanovi koji će se po transparentnim kriterijima uz vrlo nisku mjesečnu naknadu stavljaju na raspolaganje onima kojima je to najpotrebnije. Pri tome ćemo voditi računa da se zgrade i naselja grade planski, urbanistički opravdano, uza sve resurse i sve što je potrebno za normalan život (trgovine, škole, vrtići, parkovi, povezanost s gradom itd.)“. 11.000 ljudi je iselilo posljednjeg desetljeća iz Rijeke, među njima puno je mladih koji u Rijeci ne nalaze posao, ali niti stan. Gradska politika u suradnji s nacionalnom mora naći model rješavanja stambenog pitanja. Izgradnja javnih stanova za pristupačan najam pružila bi priliku mladima da ostanu u Rijeci. Moguće je potaknuti izgradnju stanova uz pomoć lokalne zajednice dodjelom građevinskog zemljišta i financiranjem dijela izgradnje komunalne infrastrukture. Stanovi bi tako ostali u vlasništvu grada, dok najam treba biti prihvatljiv za sve socijalne skupine, čime bi se postiglo i snižavanje cijena privatnog najma, kao i divljanje nekretninskog tržišta, piše Radnička fronta.

Tko je Nemanja Cvijanović: Postavlja petokraku na riječki neboder, a najbolje se vidi s HDZ-ovog balkona

Postavljena Cvijanovićeva instalacija: Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik

Najnovije

Još iz rubrike