8.6 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Adrović o sporovima oko kredita u CHF: Mislim da će se banke...

Adrović o sporovima oko kredita u CHF: Mislim da će se banke žaliti u EU-u

Zdenko Adrović, direktor HUB-a, govorio je za N1 najviše o moratorijima na kredite u stanju pandemije, posebno u odnosu na turistički sektor, ali se osvrnuo i na postupke i presude u sporovima oko kredita u švicarskim francima.

“Evidentno je da su bankama povrijeđena prava konvencijska, procesno pravna i sva druga prava kod postupka u švicarskom franku”, ustvrdio je Adrović i dodao:

“Mislim da će banke iskoristiti mogućnost da se žale institucijama u EU-u.

“Poslije nove godine preko 80 posto svih tih moratorija se vraća”

Što se tiče stanja u ekonomiji u Hrvatskoj, govorio je o datumima istjecanja moratorija na kredite.

“Većina moratorija čini mi se da ističe za turistički sektor sa 30. lipnja… Nadali smo se da će se do tada stanje poboljšati, da će to biti dovoljno… Ako turistička sezona oživi u narednih nekoliko mjeseci, to bi se moglo i trebalo dogoditi, a oni pojedinci slučajevi koji budu u problemima, mislim da će banke pristupiti kombinaciji dodatnog moratorija ili restrukturiranja kredita”, kazao je.

Rekao je dalje da je potrebna koordinacija od strane Vlade s dodatnim kreditima za likvidnost za takve firme, odnosno odgoda plaćanja za marine i neke druge tvrtke.

Odgovorio je na pitanje da li tvrtke trebaju strahovati ako im istječe moratorij:

“Ne postoji više regulatorni moratorij za sve organizacije, u krajnjoj liniji ne iz jednog sektora, ali stvari će se sigurno rješavati. Dakle, treba ići u svoju banku, objasniti da problem i dalje traje, da se prihodi još uvijek nisu podigli na razinu s kojom je moguća otplata i mislim da će svaka banka sjesti sa svojim klijentom i pronaći rješenje.”

Rješenje može biti ili produžiti moratorij ili restrukturiranje kredita, dodao je i potom iznio nekoliko statističkih podataka:

“Prošle godine smo snimili situaciju, najveći broj moratorija je bio s 30. kolovoza prošle godine. Vrijednost svih moratorija iznosila je oko 9 posto BDP-.a. To je jedan ogroman iznos, u tom trenutku preko 30 posto svih korporativnih kredita se nije vraćalo.”

“Poslije nove godine preko 80 posto svih tih moratorija se vraća”, kazao je i dodao da nije realno očekivati određene reakcije s vraćanjem kredita u turističkom ili brodarskom sektoru, zbog specifičnosti poslovanja.

Bi li se s jamstvima trebala uključiti država?

“U prošloj godini bilježimo popriličan rast kredita poduzećima, u 2020. porast od 5,3 posto, što se u siječnju povećalo na 5,7 do 5,8 posto”, kazao je.

“Bit će novca u izobilju”

“Uvjeti nisu postroženi, dajete kredit kreditno sposobnome, onome tko može kredit vratiti. Ove godine je specifična totalna neizvjesnost. Ne znamo koliko će ljudi biti procijepljeno, kakva će biti turistička sezona, kad će započeti, kad će završiti. U takvim uvjetima, onima kojima prihod ovisi o elementima koje sam spomenuo, teško možete dati kredit na tzv. komercijalnoj osnovi. Zbog toga su sve države u EU-u organizirale jamstvene šeme”, objasnio je problem u kojem smatra da treba intervenirati država:

“Mislim da će država u doglednom razdoblju donijeti novi program kako bi premostila jaz.

Je li to Hrvatska u stanju s obzirom na stanje s BDP-om?

“Ja se nadam da ima, da se nekoliko milijardi kuna još uvijek može ubaciti u jamstvene šeme.”

Stanje u Hrvatskoj je opisao i u kontekstu EU-a:

“Svugdje su kamatne stope ili nula ili blizu nuli… Da nije toga, pitanje je što bi bilo s dugovima zemalja kao što su Italija i Španjolska.”

Podsjetio je da te zemlje teško da bi se spasile od ekonomskog kraha da ECB nije otkupljivala njihove obveznice i da bi to tako trebalo ostati srednjeročno:

“Po svemu sudeći neće europske središnje banke i druge središnje banke mijenjati smjer svog kretanja, dakle bit će novca u izobilju i očekujemo da bi se razdoblje niskih kamatnih stopa moralo produljiti barem u srednjem roku.”

Najnovije

Još iz rubrike