3.9 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Čačić otkrio koga Milanović predlaže za čelno mjesto Vrhovnog suda

Čačić otkrio koga Milanović predlaže za čelno mjesto Vrhovnog suda

Aktualni varaždinski župan Radimir Čačić na toj poziciji želi ostati i iduće četiri godine, pa je pred okupljenim stranačkim vodstvom najavio kandidaturu za novi mandat na svibanjskim lokalnim izborima.

Kandidat za zamjenika je Robert Vugrin koji tu dužnost obnaša i u ovom mandatu. Čačić je na predstavljanju nabrajao projekte koje je u županiji realizirao, a tvrdi i da je reduciran broj službenika za više od trećine, te da su ušli u suficite i povećali plaće.

Radimir Čačić gostovao je u RTL-u Danas gdje je komentirao što očekuje od narednih izbora.

Prije četiri godine u prvom krugu jedva ste ušli u drugi krug, bolji od Vas bio je Predrag Štromar. Što očekujete od ovih izbora?

”Ovo jedva to ste bili vrlo ljubazni, ušao sam za 16 glasova razlike. Ne znam da je manja ikad razlika zabilježena. Stvari nisu komplicirane. tada je Štromar išao sa 6 stranaka i ja sam išao kao Radimir Čačić, reformist, stranku još tada nismo formirali. Moja ideja je bila potpuno jasna, moramo ući u drugi krug, u drugom krugu se ne sukobljavaju stranke ni ideologije, sukobljavaju se ljudi. Stvar je završila tako da je Štromar završio na broju glasova koje je imao, ja sam svoje udvostručio.

Je li možda bilo razgovora s HDZ-om, SDP-om da budete njihov kandidat?

”Bilo je naravno ozbiljnih ponuda u tom smislu, ali nikada nam to nije padalo na pamet i od prvog dana mandata izvršna vlast je u rukama reformista: župan, dožupani, sad je samo jedan u sljedećem mandatu. Mi želimo imati potpuno jasnu centrističku poziciju i želimo prema Zagrebu i prema regiji svoje glasove upotrebljavati po svojoj odluci u korist svojih građana nevezano s ideologijama”. Čačić je dodao da i s HDZ-om i SDP-om vrlo dobro surađuju. ”S HDZ-om imamo nepotpisanu koaliciju, a s SDP-om nepotpisanu projektnu suradnju”.

Od političara i suradnika, prijatelja i građana do onih koje je zadužio! Poznati govore o preminulom gradonačelniku
Na nacionalnoj razini ste u koaliciji s HDZ-om, danas ste imali sastanak. Koje su bile teme razgovora?

”Teme su bile Petrinja, cjepiva i Vrhovni sud. Obzirom na današnji razgovor koji je bio predviđen na razini koalicije gdje predsjednik HDZ-a vodi sastanak, ujutro sam nazvao predsjednika države da vidim što on misli o toj cijeloj temi. Rekao mi je što misli i da namjerava predložiti jednu gospođu”.

Govorimo li o Zlati Đurđević?

”Da, da, vjerojatno. Pitao sam ga slaže li se da ja to na koalicijskom sastanku iznesem, rekao je da se slaže i ja sam to rekao i upozorio sam na jednu činjenicu, da bez obzira na što i na koji način tko tumači, moje mišljenje o hrvatskom pravosuđu ne može biti gore. To sam javno rekao, svaki put ponavljam, a Vrhovni sud je dio te priče. Nije najveći, ali nema ali. Drugim riječima, otvoriti temu hrvatskog pravosuđa, a ovdje premijer i predsjednik o jednoj od tih točaka će po meni morati razgovarati, ja se u tom neću opredjeljivati ni na strani Vladine većine ni na strani predsjednika. Nemam za to dovoljno znanja. Meni je potpuno jasno da je 30 godina funkcioniralo bez zakona”.

Niste bili na sprovodu Milana Bandića.

”Nisam ni smatrao da je potrebno da budem na sprovodu. Rekao sam što mislim rekao sam da sam uvijek bio fasicniran njegovom energijom, bilo je razloga da budem, ali i njegovom strasti za politikom. To je bilo apsolutno fascinantno. Mi smo se znali od 1995. godine od zagrebačke krize, ja sam postao predsjednikom stranke 94., a on je tad nekad postao tajnikom gradske organizacije. Počeli smo ozbiljnije surađivati 2000. godine kad smo zajedno dobili izbore. Surađivali smo ponekad dobro, ponekad u sukobima. On zaista nije bio čovjek ideologije bez obzira što je potekao od SDP-a. Pamtit ću ga vrlo različito”.

Tko je Zlata Đurđević?

Foto: Pravni fakultet u Zagrebu

Zlata Đurđević je redovita profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 2007. predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo. Doktorirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2003. na temu “Kaznenopravna zaštita financijskih interesa Europske unije”. Nakon vježbeničkog staža na Županijskom sudu u Zagrebu, u prosincu 1994. položila je pravosudni ispit. Posebna područja interesa su kazneno procesno pravo, kazneno pravo Europske unije, ljudska prava i psihijatrijsko pravo. Govori engleski i njemački jezik, a pasivno se služi francuskim jezikom. Dobitnica je nekoliko međunarodnih stipendija među kojima su Njemačka akademska stipendija DAAD, Austrijska stipendija ÖAD te Fulbrightova stipendija. Potpredsjednica je Hrvatske udruge za europsko kazneno pravo, članica upravnog odbora Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu (www.pravo.hr/hukzp), kontakt osoba Akademskoj mreži za europsko kazneno pravo Europske unije (ECLAN, www.eclan.eu). Članica je Državnoodvjetničkog vijeća i Povjerenstva za azil Republike Hrvatske. Voditeljica pet znanstveno-istraživačkih projekata, piše na stranici Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Od 2009. je članica izvršnog odbora Međunarodnog udruženja za kazneno pravo (AIDP, www.penal.org). U 2009/2010 je gošća predavačica na Berkeleyu, Sveučilište u Kaliforniji, SAD. Izlagala na više od trideset seminara i konferencija u zemlji i inozemstvu. Objavila je pet knjiga te preko trideset znanstvenih članka u domaćim i stranim publikacijama.

Najnovije

Još iz rubrike