Nakon razornog potresa kod Petrinje hrvatska Seizmološka služba dobila je od Ministarstva znanosti i obrazovanja donaciju za mobilni set instrumenata. Instrumente su postavili i objavili detalje kako će im oni pomoći ubuduće.
Nedugo nakon razornog potresa kod Petrinje 29. prosinca 2020. Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta od Vlade Republike Hrvatske preko Ministarstva znanosti i obrazovanja dobila je donaciju od 4.5 milijuna kuna za nabavu vrijednog mobilnog kompleta instrumenata za praćenje seizmičke aktivnosti trenutno aktivne rasjedne zone, objavili su na svojoj stranici.
Kupljeno je 20 seizmometara sa sustavom akvizicije podataka te 20 akcelerometara. Prvi detektira slabe do umjerene potrese, a drugi bilježi jake trešnje tla.
Žurno se krenulo u testiranje opreme i postavljanje instrumenata. U roku od par dana nakon uvoza već su bili postavljeni prvi instrumenti na terenu i započelo je prikupljanje podataka. U prvoj fazi instrumenti su postavljeni u užem epicentralnom području, u okolici Petrinje i Gline. U narednom su razdoblju postavljene seizmološke postaje u širem epicentralnom području kako bi se što bolje “okružilo” potrese, tj. dobili podaci iz raznih smjerova u odnosu na epicentre potresa.
Manji dio instrumenata postavljen je na širem zagrebačkom području radi praćenja druge trenutno aktivne serije potresa koja se još uvijek odvija u Hrvatskoj – one zagrebačke.
U nešto više od mjesec dana prikupljeno je oko 100 GB podataka. Ilustracije radi, prosječna veličina pjesme u mp3 formatu je 3.5 MB, što znači da količina trenutno prikupljenih podatka “snimljenog“” gibanja tla odgovara otprilike 30.000 pjesama, objašnjavaju iz Seizmološke službe. Također su nabavljeni novi serveri za pohranu tih novoprikupljenih podataka, a radi se i na uspostavi prijenosa podataka u Operativni centar Seizmološke službe u realnom vremenu.
Podaci prikupljeni ovom mobilnom mrežom visokosofisticiranih instrumenata omogućit će bolje određivanje lokacija potresa, strukture podzemlja u široj okolici aktivne rasjedne zone te dati vrijedne informacije za procjenu seizmičkog hazarda, protupotresno projektiranje i gradnju.
Lokacije potresa, čak i onih sitnih koji nisu zabilježeni na postajama državne mreže, omogućit će određivanje položaja i geometrije trenutno aktivnog dijela Pokupskog rasjeda. Seizmički valovi na svom putu od žarišta potresa do postaja mijenjaju se ovisno o geološkim svojstvima stijena kroz koje prolaze. Kako se jaki potresi u Hrvatskoj događaju relativno rijetko, ovako prikupljeni podaci bit će iznimno vrijedni za proučavanje geoloških struktura u središnjoj Hrvatskoj, piše N1.
