4 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Ustavni sud će riješiti spor oko Vrhovnog suda

Ustavni sud će riješiti spor oko Vrhovnog suda

Može li predsjednik Republike izravno predložiti svoga kandidata za predsjednika Vrhovnog suda mimo zakonske procedure? Ustav propisuje da predsjednika VS-a, uz prethodno mišljenje Opće sjednice VS-a i nadležnog saborskog odbora “na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor”.

U Zakonu o sudovima iz 2018. propisano je da postupak izbora pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata aktualnog predsjednika VS-a, a objavljuje se u Narodnim novinama i na mrežnoj stranici DSV-a. Kandidatima je dan rok za prijavu sa životopisom i programom rada. Zaprimljene prijave DSV dostavlja Uredu predsjednika RH koji će o kandidatima zatražiti mišljenja opće sjednice VS-a i saborskog odbora.

Tu je zapelo jer predsjednik smatra da nije bitno što propisuje zakon pa je obrazložio kako će na vrijeme, svakako barem mjesec dana prije isteka mandata aktualnog predsjednika, naći svoga kandidata i onda zatražiti mišljenja te dostaviti prijedlog Saboru na glasovanje. Pitalo se ustavnopravne stručnjake s katedri u Osijeku, Zagrebu i Rijeci što misle o tomu. Potvrđeno je također na Ustavnom sudu da su zaprimili prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o sudovima koji je podnio Dario Juričan i da će Ustavni sud voditi računa da taj prijedlog riješi u razumnom roku.

Ne može Ustav sve propisivati i zato odredbe Zakona o sudovima razrađuju izbor predsjednika VS-a, što nije u suprotnosti s ustavnom odredbom prema kojoj predsjednik predlaže kandidata. Ustav treba tumačiti kao cjelovit propis pa i kroz ustavnu odredbu prema kojoj se predsjednik Republike brine za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Što znači da predsjednik ima obvezu surađivati s drugim tijelima, a pri izboru predsjednika VS-a, to su DSV, opća sjednica VS-a i Hrvatski sabor. I tom suradnjom treba se iznjedriti kandidat, tko god to bio. Ne može predsjednik države proizvoljno, subjektivno ocjenjivati je li zakon ustavan ili nije. Ako smatra da su zakonske odredbe sporne i neustavne i da ima ustavnopravne argumente, može se obratiti Ustavnom sudu, koji do srpnja ima sasvim dovoljno vremena da o tomu odluči.

Prihvati li se predsjednikovo tumačenje da on može ignorirati zakonske odredbe, to bi značilo da on može tumačiti Ustav kao da ne postoji ni jedan zakon. Mogao bi predložiti bilo koga za predsjednika VS-a. Mogao bi reći i da Zakon o pomilovanju ograničava njegovu izvornu ustavnu ovlast. Kakva je to poruka ako predsjednik države može određivati da se zakon, i to onaj koji on izabere po svom nahođenju, neće u odnosu na njega primjenjivati. To je poruka da bi onda, recimo, i vlasnici kafića imali apsolutno pravo pozvati se na Ustavom im zajamčenu slobodu poduzetništva tvrdeći kako su mjere Stožera neproporcionalne i da se isto moglo postići blažim ograničenjima te otvoriti kafiće. I još je pri tomu paradoks da ignorira Zakon o sudovima iz 2018., ali očekuje od Hrvatskog sabora da temeljem tog zakona prihvati kandidata kojeg će on predložiti mimo tog zakona!? – obrazložio je Palić.

Inače, Palić smatra da jedna osoba, pa ni predsjednik VS-a, ne može promijeniti stanje u pravosuđu, već da je probleme moguće riješiti jedino izmjenama propisa i njihovom dosljednom provedbom. Ako bi predsjednik opstruirao izbor predsjednika VS-a, s obzirom na njegovu ustavnu obvezu i odgovornost, dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru mogla bi prvi put pokrenuti i postupak utvrđivanja posebne odgovornosti predsjednika RH, napominje Palić.

Prof. dr. sc. Đorđe Gardašević pozvao se na svoje stajalište koje je već izrekao za N1, a prema kojem predsjednik mora poštovati Ustav i zakone. U slučaju izbora predsjednika VS-a on to vidi kao dvije paralelne procedure koje jedna drugu ne isključuju jer ako predsjednik ne vidi u kandidatima koji su se javili na javni poziv nekoga koga bi mogao predložiti Hrvatskom saboru za predsjednika VS-a, on može i treba temeljem izravne ustavne ovlasti, predložiti svoga kandidata.

Po njemu javni poziv kandidatima načelno nije loša ideja ali ju je trebalo bolje odraditi. Recimo da se išlo na izmjenu Ustava tako da u njemu piše da se izbor odvija “u skladu sa zakonom”, onda sada ne bi bilo prijepora, smatra Gardašević, premda tog dodatka nema ni uz ovlast da predsjednik daje pomilovanja. Ako Hrvatski sabor ne izglasa osobu koju predsjednik predloži, Gardašević obrazlaže kako se onda ide na novi natječaj te dodaje kako je dobro da se o tom izboru razgovara jer za to sada ima dovoljno vremena, ali i da je notorno da je Ustav iznad zakona. I bivši predsjednik Ivo Josipović, doduše kaznenopravni stručnjak, drži da predsjednik nije vezan javnim pozivom i da može predložiti osobu i koja se nije javila jer je to njegova izvorna ovlast, koju zakon ne može derogirati, kako je napisao u kolumni u Nacionalu.

Prof dr. sc. Sanja Barić vidi jedino dvojbu u tomu je li Zakon o sudovima ustavan ili nije, ali dok je na snazi, moramo ga se držati. Jedino Ustavni sud može ocijeniti da je neustavan. Predsjednik je mogao podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona. Nije točno da ima isti status pred Ustavnim sudom kao prijedlog građana jer nije propisan kraći rok za rješavanje njegova zahtjeva. Ovaj se slučaj ne može uspoređivati s Ovršnim zakonom kad je predsjednica podnijela zahtjev jer je ovo vrlo jednostavno pravno pitanje i Ustavni sud o njemu sigurno može vrlo brzo odlučiti. Što se tiče odgovornosti za izbor predsjednika VS-a, Barić kaže da je zasad nema jer do srpnja, kad istječe mandat aktualnom predsjedniku, ima još dosta vremena.

– Ali postoji odgovornost predsjednika jer neće poštovati zakon jer mu se ne sviđa. To je strašno loše s pravnog gledišta. Zasad postoji jedino njegova odgovornost da neće poštovati zakon te što se neće koristiti ovlastima da zahtijeva ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o sudovima iz 2018. I još najveća njegova je društvena odgovornost jer stvara konflikt i najavljuje ustavnu krizu, što se ponaša “ako ja imam neko mišljenje, ja mogu što hoću”, odnosno napravit ću po svome makar propao čitav svijet. Onda može i pomilovati bilo koga mimo zakona. Mudar državnik bi izlaz iz ove situacije tražio u dogovoru, a ne bi stvarao konflikt radi konflikta, što je uočljivo iz postupanja predsjednika Milanovića, smatra Barić.

Profesorica smatra kako će Ustavni sud u razumnom roku razriješiti sporna pitanja, piše Večernji.

Milanović o Vrhovnom sudu: Travestija u kojoj glumimo natječaj; O Tri majmuna: Plenkoviću, izdrži

Miljenić o Milanovićevom kandidatu izvan natječaja: Održavanje statusa quo je neodgovorno, predsjednik želi promjenu

Najnovije

Još iz rubrike