4 C
Zagreb
Naslovnica Hrvatska Afera u Splitu: Grad lancu Tommy, čiji vlasnik ide na izbore, dao...

Afera u Splitu: Grad lancu Tommy, čiji vlasnik ide na izbore, dao oko 7 milijuna kn bez natječaja!

Grad Split na čijem čelu još uvijek stoji HDZ-ov Andro Krstulović Opara u nešto više od godinu i pol dana uplatio je, posredstvom OTP banke, tvrtki Tommy d.o.o. oko 7 milijuna kuna. Vlasnik trgovačkog lanca Tommy je Tomislav Mamić, inače samozatajni splitski poduzetnik i najveći poslodavac u Dalmaciji koji je nedavno najavio kandidaturu na predstojećim lokalnim izborima. Mamić nakon najave utrke u Slobodnoj Dalmaciji nije nastupao u medijima, a u kuloarima se zavrtjela priča kako bi poduzetnik u utrku išao samo s namjerom da promijeni GUP koji ga godinama koči u izgradnji poslovnog tornja na splitskom Trsteniku.

Također, špekulira se kako je samo htio “pokazati zube” Željku Kerumu te da u utrku neće ići već će svoju infrastrukturu i logistiku preusmjeriti na nezavisnu kandidatkinju inače blisku HDZ-u – Branku Ramljak.

Zbog toga ova priča o sumnjivom poslovanju Grada i Mamićevog trgovačkog lanca nije klasična priča o preskakanju javne nabave i zakonskih procedura već ozbiljno poprima dimenzije političkog skandala, budući da tvrtka čovjeka koji pretendira postati splitskim gradonačelnikom manevrom aktualne HDZ-ove vlasti već dobiva sumnjive milijune kuna.

O čemu se zapravo radi?

Grad Split je koncem srpnja pokrenuo program u kontekstu socijalne politike pod nazivom “Moj zlatni Split” temeljem kojeg je umirovljenicima s s mjesečnim primanjima do dvije tisuće kuna gradska povećana potpora za 15 do 35 posto, ovisno o kategoriji u kojoj se nalaze, a u sklopu projekta osigurala i besplatan ulaz u većinu gradskih muzeja i galerija, te na gotovo sva sportska događanja u gradu.

Na adrese splitskih umirovljenika koji su saznali za program i na njega se prijavili uskoro su počele stizati bankovne kartice s PIN brojem, na koje se mjesečno uplaćuju gradske potpore: 300 kuna za osobe s prihodima do 900 kuna, 250 kuna za one do 1200, 200 kuna za one do 1500 i 100 kuna za umirovljenike koji primaju manje od dvije tisuće kuna. Zvuči kao legitimna i fina mjera socijalna mjera. No, zagrebe li se ispod površine dolazi se do najmanje tri problema.

Prvi je problem taj što Grad nije proveo proces javne nabave među bankama već je za projekt angažirao OTP banku koja je inače matična banka splitske uprave, a čovjek koji je bio zadužen za pregovore zove se Dragan Brtan. On više ne obnaša dužnost pročelnika za financije u Splitu i nije nam se hito javiti na telefon. Od sugovornika iz Banovine (naziv za splitsku upravu op.a.) saznaje se tek da je Brtan godinama gajio izrazito prijateljske odnose s predstavnicima OTP banke što je mnogima bilo sumnjivo.

Drugi problem jest taj što se sredstva sa spomenute kartice mogu trošiti samo i isključivo u jednom trgovačkom lancu, odnosno trgovini Tommy, a na što se dosta splitskih umirovljenika već bunilo jer smatraju da su prisiljeni iz mjeseca u mjesec kupovati hranu, a ne mogu, primjerice, s tim novcem platiti režije, kupiti odjeću i obuću ili naprosto taj novac štedjeti.

Treći i najveći problem krije se u tome da je Grad uopće došao na ideju da mjeru socijalne politike provodi na način da svoj proračunski novac de facto uplaćuje OTP banci koja je dalje u internim dogovorima odredila da se taj novac može trošiti samo u Tommyju. To dovodi do bizarne situacije u kojoj privatna banka određuje tijek novca iz gradskog proračuna.

Uvidom u dokumente koje Večernji list posjeduje došlo se do saznanja da je u veljači 2021. program “Moj zlatni Split” imao 3.449 korisnika od kojih 104 prima potporu od 300 kuna, 337 korisnika prima 250 kuna, njih 664 prima 200 kuna te 2344 umirovljenika prima 100 kuna. Dakle, samo u veljači ove godine Grad je na ime programa “Moj zlatni Split” OTP banci uplatio nešto manje od pola milijuna kuna, točnije 482.650 kuna.

Broj korisnika varira od mjeseca do mjeseca no prema okvirnom izračunu Grad je od početka projekta do danas u to ime uplatio oko 7 milijuna kuna OTP banci, koja je zatim taj novac transferirala na karticu koju su umirovljenici potrošili u Tommyju. Drugim riječima, OTP kao matična banka splitske uprave s računa Grada Splita svakog mjeseca uzima novac te ga zatim raspodjeljuje na kartice koje se troše u trgovini. Na kraju mjeseca Tommy OTP banci dostavlja izračun o potrošenim sredstvima nakon čega ga u gotovini isplaćuje OTP banka.

Uopće nema sumnje da vrijednost projekta debelo prelazi iznos za kojeg je potrebno organizirati proces javne nabave. U ovom slučaju radi se čak o iznosima na mjesečnoj bazi koji premašaju iznos od 200.000 kuna, kao minimalnom uvjetu za organiziranje bagatelne javne nabave.

Bitno je i spomenuti kako u ovom programu ne participiraju svi umirovljenici koji za to stječu uvjete (stariji od 60, mirovina im ne prelazi 2000 kuna te u vlasništvu ili suvlasništvu osim stana u kojem prebivaju nemaju drugu nekretninu) te da mjesečni iznosi mogu biti i viši. Upitali smo Grad, odnosno voditeljice ovog projekta Jelenu Hrgović, zamjenicu Andre Krstulovića Opare te Magdu Vrvilo, pročelnicu za socijalnu skrb da pojasne zašto javna nabava nije bila provedena, ali došao je dvosmislen birokratski odgovor. “Između Grada Splita i naše matične -poslovne banke u prosincu 2018. godine potpisan je Memorandum o razumijevanju.

OTP banka je bila u okviru redovnog poslovanja zadužena za implementaciju kartice i mogućnost da se sredstva namjenski troše u trgovačkom lancu. Banka je zbog tehničke izvedbe bila zadužena osigurati trgovački lanac za kojeg garantira korištenje kartice na cijelom području koje obuhvaća grad Split sa okolnim mjestima koja mu pripadaju. Za sada je to trgovački lanac Tommy”, poručili su za Večernji list čelni ljudi grada Splita. Više manje identičan odgovor poslala je i OTP banka dok tvrtka Tommy nije odgovarala na upit. Dodaje se ovdje i podatak kako se Grad pitalo zbog čega je uopće promijenjena dosadašnja praksa kojom je grad vrlo jednostavno umirovljenicima uplaćivao na IBAN račun s kojim su mogli slobodno raspolagati, ali konkretan odgovor nije se dobio.

Za pravnu analizu cijele situacije Večernji se obratio uglednom zagrebačkom odvjetniku Danijelu Pribaniću, specijaliziranom za trgovačko pravo koji ovdje veliki problem te misle da bi DORH trebao pokrenuti izvide jer se radi o grubom i očitom kršenju zakona. “Grad Split je svakako trebao provesti postupak javne nabave za bankarske usluge, osim ako baš ovaj kartica i baš ta usluga nisu bile navedene kao usluge za koje je ranije proveden postupak javne nabave, a to ovdje nije slučaj.

Grad Split ne smije koristiti svoj položaj kako bi bilo kojem privatnom subjektu, a to su ovdje banka i lanac supermarketa i trgovina, stvarao prihod, a to se upravo dogodilo. Kako se radi o umirovljenicima s adresom u Splitu, trebalo je omogućiti svim bankama koje posluju u Splitu da se prijave na natječaj i da svatko od korisnika po svojem izboru odabere banku u kojoj će imati tu socijalnu karticu. Ovako ispada da je konkretna banka zlorabila svoj dominantan položaj koji sigurno ima u Splitu s obzirom da se radi o banci koja je potekla u Splitu i koja ima najveći broj poslovnica, a koje za obavljanje ove socijalne mjere nisu ni potrebne”, kaže Pribanić. Dodaje kako se spomenutim Memorandumom o razumijevanju pokušala zaobići primjena domaćih propisa.

“Nikakvi memorandumi o razumijevanju ne mogu prikriti činjenicu da je ovima nastao ugovorni odnos koji čak nije niti jednokratan, nego se iznova odvija iz mjeseca u mjesec. Na taj se ugovorni odnos, primjenjuju svi mogući propisi u Hrvatskoj, kao i europski propisi. Mislim da se u ovaj slučaj može uključiti i DORH ako bi smatrao da postoje elementi kaznenih djela vezanih za javnu nabavu i korištenje javnih sredstava”, kaže odvjetnik dodavši kako bi ugovor između banke i grada trebalo proglasiti ništetnim.

U cijeloj priči postavlja se još jedno važno pitanje. Naime, od grada, a niti od OTP banke nije se dobio odgovor temeljem kojeg dokumenta su međusobno razmijenili podatke o umirovljenicima jer bi za takvo što bilo nužno potpisati ugovor o prijenosu osobnih podataka. Kako nema pisanog ugovora, ostaje nejasno što se poduzima za slučaj da banka iskoristi te osobne podatke za svrhu koja nije vezana za socijalnu mjeru, piše Večernji.

Najnovije

Još iz rubrike