Strani stručnjaci najavljuju kako bi zbog manjeg broja oboljelih od gripe u svijetu sljedeći val mogao rezultirati većim brojem zaraženih i težim posljedicama. Smatraju kako se zbog pandemije poremetio imunitet pojedinaca.
– Teško je procijeniti što nas čeka sljedeće godine, no činjenica jest da je pandemija utjecala na nas kroz dvije važne stvari. Ljudi su manje vježbali i manje su se izlagali suncu pa je posljedično tome imunitet vjerojatno slabiji. No to vrijedi i za sve druge zaraze, a ove godine smo imali tek nekoliko sporadičnih slučajeva gripe – kaže dr. Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora.
S njim se slaže i pedijatar dr. Milivoj Jovančević koji kaže kako ove godine nije uopće bilo djece oboljele od gripe.
– Tijekom lockdowna je bilo zaista vrlo malo bolesne predškolske djece, a kako su mjere popustile, pojavile su se kozice, adenovirusi i virusi povezani sa probavnim sustavom. Klinički još nismo zapazili ili posumnjali da netko ima gripu. Mislim da je manji broj bolesne djece jer u vrtićima vrlo detaljno provode protuepidemijske mjere, a dio roditelja još nije djecu poslao u kolektiv. U grupama je zato manje djece, bila je i blaža zima, pa je sve to zajedno utjecalo na to da je broj bolesnih mališana u proteklom periodu značajno manji. Zapravo, ne sjećam se kad smo u ovom razdoblju od studenog do veljače imali tako malo bolesnih – kaže dr. Jovančević.
Dodaje kako također ne smatra da je kod djece cijela situacija oslabila njihov imunitet, dapače, oslabljuju ga bolesti pa su se djeca imala prilike oporaviti i osnažiti u ovom periodu dok su bila zdrava. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kažu kako vjeruju da su protuepidemijske mjere rezultirale manjim brojem oboljelih od gripe, ali i svih drugih zaraznih bolesti.
– Gripe nema uopće, a cijepilo se puno ljudi, iako mislim da to nije povezano. Oko 550.000 cijepljenih ljudi čini jedva 12 posto populacije i ne može se time spriječiti pojava gripe. Imali smo i po 600.000 – 700.000 cijepljenih, pa je bilo ozbiljnih situacija. Mislim da bi sljedeće godine moglo biti više oboljelih, no teško je o tome govoriti, osobito ako se protuepidemijske mjere nastave – kaže dr. Bernard Kaić iz HZJZ-a.
– Za naš imunitet najvažnija je fizička aktivnost i izlaganje suncu i bez toga on će oslabjeti. Vitamin D koristi u razumnim količinama, pa ne treba pretjerivati ni unositi dodatne količine suplementima ako to nije odredio liječnik. Svakodnevna aktivnost i najmanje dva sata boravka na otvorenom su sasvim dovoljni – ističe dr. Soldo.
– Kod djece na imunitet utječe raznovrsna prehrana i naravno, aktivnost i boravak na suncu. Kod jako male djece dodaje se vitamin D od tri do pet godina, no poslije će uravnotežena prehrana učiniti svoje pa će mališani tako unijeti dovoljne količine željeza i selena, ali i drugih vitamina, a onda imunitet radi bez problema – kaže dr. Jovančević, prenose 24sata.
