7.1 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava VIDEO O čemu govore tri pjesme Balaševića, Bajage i Kerbera: Bivši ministar...

VIDEO O čemu govore tri pjesme Balaševića, Bajage i Kerbera: Bivši ministar vanjskih poslova Kosova prodrmao je scenu tvrdnjom da je Balašević bio u službi opake anti-albanske nacionalističke propagande

Nekadašnji ministar vanjskih poslova Kosova, Petrit Selimi, naišao je na oštre kritike zbog svog tvita o preminulom kantautoru Đorđu Balaševiću, za kojeg je napisao da je “služio anti-albanskoj propagandi Beograda”. U raspravu se uključio i Dragan Đilas.

-Ova specifična pjesma je dio opake anti-albanske nacionalističke propagande koju su pokrenule beogradske sile, a koju je Balašević glupo pokupio krajem 1980-ih, gradeći zamah za poništavanje autonomije Kosova. Ostalo je historija, uključujući i njegovo zakašnjelo naknadno protivljenje Miloševiću, napisao je Selimi na Twitteru, govoreći o Balaševićevoj pjesmi “Ne lomite mi bagrenje”, piše sarajevsko Oslobođenje.

Na to je brzo odgovorio Dragan Đilas, predsjednik srbijanske Stranke slobode i pravde.

-Trebalo bi Vas biti sram da ovako lažete i povežete gospodina Balaševića, čovjeka koji je uvijek ujedinjavao sve nacije, s nacionalizmom. I to na dan njegove smrti, napisao je Đilas.

-Međutim, tekuća suđenja, kao i broj Srba koji su napustili Kosovo u posljednjih nekoliko desetljeća svjedoče o načinu na koji su se vaši lideri odnosili prema Srbima. Za Zapadni Balkan nema budućnosti dok svi nisu spremni priznati zločine koje je počinio njihov narod, tvrdio je Đilas.

No, srbijanski mediji, kao i slušatelji u Srbiji tumačili su značenje nekih pjesama iz 1986. godine. Tako telegraf.rs pod naslovom “Pjesme koje svi obožavamo i pjevamo, a govore o protjerivanju Srba s Kosova: Neke je narod tako shvatio”, objašnjava neka stajališta u Srbiji.

Tako telegraf.rs tvrdi da su godine 1986. tri autora došla su na ideju da objave tri pjesme – “Seobe”, “Rimljane” i “Ne lomite mi bagrenje”. Sve tri pjesme postali su hitovi, a samo su oni oštrog uha i senzibiliteta mogli shvatiti da se pjesme Kerbera, Bajage i Dorđa Balaševića povezuje ista tema – progon Srba sa Kosova i Metohije.

Tako, tvrdi dalje telegraf.rs, “tijekom 1960-ih i 1970-ih vršen je sustavni pritisak na Srbe da napuste svoja vjekovna ognjišta u južnoj pokrajini. Kroz školski program, nepravednu politiku zapošljavanja, zastrašivanje koje je tada već krenulo, desetine tisuća ljudi spakiralo je kofere, prodalo imovinu i otišlo tražiti neki pravedniji svijet, unutar jedne iste države”.

Na njihovu muku mnogi su žmirili, ali ne i umjetnici koji su egzodus, koji se rijekom 1980-ih više nije mogao skriti, zabilježili u svojim stihovima. Prva pjesma nastala je 1984. godine. U pitanju su bili “Čejeni odlaze” grupe Zabranjeno pušenje, tvrdi telegraf.rs.

“Čejeni odlaze” bila je objavljena na njihovom prvom studijskom albumu Das ist Walter. Naziv je dobio po filmu “Valter brani Sarajevo”. – Čejeni odlaze, bez krvi, bez znoja, bez plača udovica, osta pusta ledina… – kazuje ova pjesma za koju su mnogi spekulirali da, zapravo, govori o progonu Srba s Kosova, piše telegraf.rs.

Nedavno je za telegraf.rs to potvrdio nekadašnji frontmen grupe dr. Nele Karajlić.

– Jest. To je pjesma koja govori o tome. Ona je napisana osamdesete godine, kad se o tim stvarima počelo pričati, prije toga je to, manje-više, bilo zabranjeno. I tu pjesmu sam napisao u vojci, jer sam imao prijatelja iz Prištine koji mi je o tome pričao, a nije Srbin. Onda smo, nekako, došli do tih zaključaka što se to tamo događa i je li moguće da, kao što sam u pjesmi rekao, da ta livada nije dovoljna za dvoje – rekao je Nele.

– Onda smo taj moj drug koji nije Srbin i ja zamišljali kako bi moglo da se živi paralelno – da je sve isto, ali da jedni drugima ne smetaju. Ni meni, ni njemu, nije bilo jasno kako je nemoguće da se ne može živjeti zajedno. Meni ni to ni danas nije jasno… Zašto je nemoguće da ljudi iz dva različita, eto, kako sam rekao u pjesmi – iz dva različita plemena, ne mogu živjeti zajedno.

Na kraju sam u pjesmi i rekao: “Imam prijatelja, stanuje kod Napretka, ne znam kog je plemena, jer ne nosi ratne boje. S njim idem u lov, u lov na bivole, i vidim Čejene, Čejene kako odlaze”.

Bajaga i Instruktori – “Rimljani”

Svojevremeno postojala je i priča da su “Rimljani “posvećeni priči o Kosovu 80-ih. No, Momčilo Bajagić Bajaga to nikada nije potvrdio, piše telegraf.rs.

https://www.youtube.com/watch?v=7q4ZZTOOlUM

– Pjesme su onakve kakvim ih publika shvati. Je l’ pitao netko Majakovskog što znači Oblak u hlačama? Nije bitno kako sam ja svoje pjesme doživio, nego oni koji ih slušaju. I to je to o pogrešno protumačenim pjesmama – kazao je Bajaga u jednom intervjuu.

Kerber Seobe

Grupa “Kerber“ je 1986. godine izdala treći studijski album pod nazivom “Seobe“.

Nakon koncerta u Gračanici 2017. godine, Goran Šepa, poznatiji kao Gale Kerber, potvrdio je da je ova pjesma ne govori samo o migraciji s Kosova, već uopće o iseljavanju srpskog i drugih naroda s prostora bivše Jugoslavije.

– Naš narod je, kroz povijest, bezbroj puta doživljavao ovu tragediju. Dogodilo se što se dogodilo, ali nažalost, nema pomaka. Kerber nema granice, i nitko mu ih neće nametati, ni pravoslavac, ni katolik, ni musliman. Rock and roll je sloboda i nema granice – rekao je Goran Šepa za Radio KiM.

Ne lomite mi bagrenje

Pjesma “Ne lomite mi bagrenje” povezivana je svih ovih godina s kosovskim problemom, piše telegraf.rs

– Prije mnogo godina u Ljubljani je otkazan jedan koncert, jer je omladina Slovenije tu pjesmu tumačila kao velikosrpsku, okrenutu protiv Albanaca i bojkotirali su koncert. U momentu kada se Vojvodina osjećala ugrožena po pitanju neke svoje slobode, negdje u vreme jogurt-revolucije, bilo je dovoljno da kažem: ”Djeco, nikad nisam bio u Prištini, ili u Peći i ne znam ima li tamo bagremova, ali sam dolazeći danas iz Novog Sada u Suboticu vidio usput mnoge bagremove”, i odmah je ta pjesma postala autonomaška.

– Kao umjetnik s ponosom što bi se mogla otpjevati i na albanskom i da opet ima određenu težinu. Nisam tom pjesmom prizivao na rat. U njoj se ne spominju ni Srbi, ni Albanci. Vrlo sam pazio na te stvari. U trenutku kada je napisana 1986. godine, Srbi su se selili s Kosova i ona je funkcionirala u tom smislu, kao srpska pjesma. Pokazalo se da i u mom narodu ima “kojekakvih šiptara”. To je pjesma za sve one koji pokušavaju imati neki svoj život: svoje male praznike, nedjelje, obiteljske fotografije, rituale, klince, izlete, a onda ih neko otjera, sruši im kuće, zapali mostove u ime nekih viših, devijantnih ciljeva.

– Koliko je bagremova polomljeno od trenutka nastanka te pjesme? Prvo na Kosovu, pa u Hrvatskoj oko Knina, Slavoniji oko Vukovara, oko Dubrovnika, pa u Bosni čitavo čudo šuma, da bi se opet lomilo bagremove sada na Kosovu. Univerzalna pjesma – rekao je Balašević, prenosi M magazin, piše telegraf.rs.

Još 1986, u intervjuu za Rock magazin, panonski mornar je kazao kako mu je Kosovo bilo željena tema.

– Odavno sam želio pjevati o Kosovu. Međutim, vrlo nerado pjevam o stvarima koje ne poznajem, a očito je da i ne želim upoznati i prihvatiti sve te ružne stvari koje se još događaju. Gledao sam neke emisije i kao neutralnog promatrača to me je vrlo pogodilo. Živim jako daleko i napisao sam tu pjesmu bez namjera.

– Želio sam pjesmu koja bi u meni popravila raspoloženje… U vojsci sam imao prijatelja s Kosova. Želio sam napisati pjesmu o mom drugu Bektešiju. Želio sam da ga negdje vidim, da vidim što je radio i kako se držao. Iz sela je Lauša i zanimala me je njegova sudbina.

– Nisam htio pjesmu koja iritira. Ona je ozbiljna, ali ljubavna, govori o značajnim stvarima i meni je vrlo draga. Ona ima svoju težinu. Takva pjesma morala je kad-tad biti napisana i drago mi je što sam je baš ja napisao prvi… – rekao je Balašević za magazin Rock.

Pjesme o gašenju ognjišta, ostavljanja starih pjesama i grobova predaka

Peca Popović je zapisao da su se „u kratkom periodu od deset mjeseci […] izuzetne ličnosti oglasile pjesmama koje otvaraju sličnu tematiku“ – Bajaga je objavio „Rimljane“, Bora Đorđević „Pogledaj dom svoj, anđele“, a Đorđe Balašević „Ne lomite mi bagrenje“.

– Mislim da ta koincidencija, taj visoki domet nacionalne odgovornosti, nije slučajnost, mada se o tome rijetko pisalo“, piše Popović. Takav epski narativ se, zbog senzibiliteta (ali i zbog pedigrea), od Bajagića mogao manje očekivati no od gore spomenute dvojice autora; njegovim uvođenjem u svoju poeziju on je ispunio jedan od nužnih preduvjeta da bi se na ovim prostorima bilo proglašenim „pravom pjesnikom“ – piše Balkan rock., prenosi telegraf.rs.

Portal još dodaje kako su „Seobe“, uz „Rimljane“ i „Ne lomite mi bagrenje“ Đorđa Balaševića, „jedna od tri velike pjesme koje su te iste godine imale Kosovo kao temu“.

Najvjerojatnije je da su tekstopisca Duška Arsenijevića, starog suradnika Kerbera, inspirirali događaji na Kosovu, no u ovoj pjesmi povijesni kontekst nije čak ni ovlaš naznačen. Zato se ova epski široka balada, jedna od najvažnijih pjesama u povijesti jugoslavenskog rocka, savršeno otpjevana, odsvirana, aranžirana i producirana, može čitati i u povijesnom ključu, ali i kao pjesma svih velikih pokreta naroda, gašenja ognjišta i ostavljanja starih pjesama i grobova predaka za sobom, prenosi telegraf.rs.

Najnovije

Još iz rubrike