6.7 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo U centru Zagreba nitko ne traži stan - svi sada žele novogradnju

U centru Zagreba nitko ne traži stan – svi sada žele novogradnju

Ja ne spavam već više od godinu dana, otkad je počelo ovo s pandemijom i onda još su se zaredali potresi. Imam kćer s teškoćama, udovica sam i živimo u stanu u obiteljskoj kući na zagrebačkom Vrapču. Kad je bio zagrebački potres, moja Laura se ukočila od straha i vrištala je, jedva sam je silom obukla i izvukla iz kuće. Isto i kad je bio potres u Petrinji. Blizu nam je pruga i osjetimo kad prolazi vlak, pa čim se zatrese nju i sebe tješim da je to samo željeznica – priča Uršula Mrkoci (68) iz Zagreba.

Kaže kako je cijela situacija počela psihički utjecati na nju i na njezinu Lauru (38) te je odlučila svemu stati na kraj i krenuti ispočetka.

– Laura i ja smo same, suprug mi je umro prije dvije godine i ovdje nas ništa ne veže. Prodajem kuću i selimo se u Pulu jer ondje imam prijateljica koje će mi pomoći da se skrasim, a koliko sam vidjela, nije trusno područje i ne očekuju se potresi. Nadam se da ću uspjeti u tom naumu i konačno se naspavati, jer ovo stalno podrhtavanje i iščekivanje novog potresa me izluđuje – iskrena je Uršula.

Njezina promišljanja dijeli nekolicina sugrađana, kako potvrđuju iz različitih agencija za nekretnine.

– U Istri je interes za nekretninama oduvijek velik, pogotovo stranaca, a imam dojam da se povećao i broj onih iz područja Zagreba i okolice. Ne bih to nužno povezao s potresom i pandemijom, nego i očuvanjem vrijednosti novca. Štednja u bankama nije poticajna, a ulaganje u nekretnine uvijek se isplati – tvrdi Vlatko Mrvoš, agent za nekretnine u agenciji Buzet te dopredsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kaže kako se stranci uglavnom više zanimaju za apartmane bliže obali u poznatim turističkim destinacijama, dok dio njih i domaći kupci otkrivaju unutrašnjost.

– Osobito im je zanimljiv sjever Istre od Grožnjana preko Oprtlja i Motovuna te Buzeta gdje je turizam moguć tijekom cijele godine uz mirniji život u neposrednoj blizini većih gradova. Osobito su na cijeni objekti u starogradskih jezgrama s kojima kupujete i dašak povijesti – kaže Mrvoš dodajući kako se cijena kvadrata razlikuje, pa je to u unutrašnjosti Istre od 1.000 do 1.200 eura, dok su cijene na turističkim destinacijama od 1.500 do 1.700 eura.

Ni u Slavoniji ne bilježe osobite oscilacije na tržištu, a iz Zagreba su nakon potresa uglavnom imali unazad nekoliko mjeseci možda desetak upita. Tako priča Krunoslav Šabić, zamjenik predsjednika strukovne skupine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnik agencije Tasman nekretnine u Osijeku.

– To je samo određena manjina i neće se sad svi tu preseliti. Nakon potresa u Zagrebu nije bilo upita, nego tek nakon onog u Petrinji. No za sad smo imali tek upite i vidjet ćemo što će se dalje s tim odvijati. Inače, mi u Osijeku kao u središtu Slavonije bilježimo dobre rezultate u smislu stabilizacije tržišta i izjednačavanja sa ostatkom Hrvatske, cijene rastu unazad tri do četiri godine i novogradnja je sad oko 1.350 – 1.400 eura za jeftinije vrste nekretnina u smislu velikih stambenih zgrada. Luksuzne vile možete kupiti za 1.600 – 1.700 eura za kvadrat. Prije tri do četiri godine cijene su bile i do 40 posto niže. U ovom trenutku je potražnja veća nego ponuda – kaže Šabić pojašnjavajući kako tome doprinosi i studentski kampus zbog kojeg mladi sve više dolaze u grad, a najčešće po završetku studija u njemu ostaju i planiraju život. Stanje je sve bolje i u Lici, smatra dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK te vlasnik i direktor agencije Lika nekretnine Ivan Bižanović koji kroz nekoliko godina očekuje još veći interes.

– Lika je odlično povezana s ostatkom Hrvatske jer ste blizu autoceste kojom vam treba sat vremena do Zagreba, Zadra ili Rijeke. U usporedbi za Zagrebom gdje vam isto toliko treba od Dubrave do Prečkog, život je opušteniji i kvalitetniji. Ne bih rekao da se interes nakon potresa povećao i da se puno ljudi preselilo zbog toga. Ljudi uvijek traže, a kupuje se sve od poljoprivrednih i građevinskih zemljišta do derutnih kuća ili kuća iz obnove. Nema pravila – pojašnjava Bižanović dodajući kako će prava ekspanzija na ličke pašnjake nastupiti tek za dvije i pol godine kad istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta pa će ih u Hrvatskoj moći kupiti i stranci.

– Unazad tri mjeseca imali smo desetak upita iz Zagreba koje bih mogao pripisati strahu od potresa, no kod nas to nije utjecalo na cijenu kvadrata koja je ipak puno realnija nego ona u Zagrebu gdje se cijene starih stanova kreću i do 3.000 eura što je nemoguće i taj balon mora puknuti. Ovisno o lokaciji i vrsti nekretnine, cijene se kreću od 400 eura do nekoliko tisuća eura- ističe Bižanović.

Zagrebačke nekretnine kupci ipak sad gledaju drugim očima, pa tako na cijeni više nije središte grada koje se smatralo top lokacijom. Dapače, kupci od njega zaziru i agenti za nekretnine redom govore kako uopće nemaju upite zainteresiranih kupaca za taj dio grada.

– Već od prvog potresa se situacija promijenila. Korona je dovela do toga da smo ostali bez turizma koji je bio veliki generator za centar i turistički najam, pa se poklopio i potres te se smanjila atraktivnost većine stanova u Donjem i na Gornjem gradu. Promet je bio iznimno mali i u jesen kad su ljudi već počeli pomalo zaboravljati na potres i pojavio se ponovni interes za stanovima u centru, ali onda je bio petrinjski potres i tu se izgubio svaki interes – kaže Boro Vujović iz Opereta nekretnina i potpredsjednik strukovnog udruženja u HGK.

Sukladno s tim, neznatno se povećao broj prodavatelja koji bi željeli prodati svoje nekretnine u središtu grada, no svjesni su situacije i korigirali su cijene.

– Puno faktora utječe na cijenu, od stanja zgrade i haustora do pitanja ima li zelenu ili narančastu naljepnicu pa je teško generalizirati, ali otprilike se cijene kreću oko 2.000 eura po kvadratu – kaže Vujović ističući kako su kupci sad više zainteresirani za nekretnine u Velikoj Gorici ili Svetoj Nedelji koje su blizu Zagreba, ali s kvalitetnijom gradnjom.

– Kupci traže armirano betonske zgrade, pa je tako primjerice novogradnja u Velikoj Gorici oko 1800 eura za kvadrat i stanovi u fazi gradnje prodaju se bez problema. Pojedinci koji su najavili zamjenu stanova za stanove u nekim drugim dijelovima Hrvatske mislim da donose tzv. emocionalne odluke i nisam siguran da će to postati trend. No sve je još previše svježe i prerano je donositi zaključke- -ističe Vujović.

Zagrebačka situacija je ipak specifična, smatra agentica za prodaju nekretnina Jagoda Kušević Grgurić iz agencije Mediar Nekretnine.

– Mi nismo imali baš nikakvih upita kupaca ni zainteresiranih za središte grada kao ni za sjeverne dijelove poput Gračana ili Markuševca. Imali smo nekolicinu klijenata bolje platežne moći koji su oštećenu nekretninu u središtu grada zadržali, ali su kupili drugi stan dok im se njihov ne renovira. Ono što smo primijetili početkom godine jest sve više poziva pojedinaca koji žele hitno i pošto poto kupiti stan u širem središtu grada ako je riječ o novijoj gradnji – pojašnjava Kušević Grgurić dodajući kao lokacija više nije ona koja diktira cijenu.

– Kupci sad najprije pitaju iz koje je godine zgrada i je li betonsko armirana. Ako je riječ o zgradi iz tridesetih ili četrdesetih godina prošlog stoljeća, interesa više nema. Dodatno, gleda se više zapadni dio grada, Vrbani, Trešnjevka. Nakon potresa smo imali dva slučaja gdje su kupci tražili nekretninu u najkraćem mogućem roku da se hitno presele. Cijene nisu išle niže, ostale su na istom i u Zagrebu nema kvadrata ispod 2.000 eura. Najviše se kupuju stanovi preko APN kredita i početkom godine se pojačao interes pa kupci pitaju bi li prodavatelji bili spremni čekati APN, iako se još ne zna kad će biti prvi javni poziv – kaže sugovornica. Smatra kako će ova godina biti bolja od prethodne jer očekuju čak dva kruga APN-ovih kredita.

– Očekuje se i nastavak tendencije napuštanja centra grada i morat će se donijeti politika koja će se odnositi na građevine iz 30.-tih i 40-tih koje će biti strašno teško prodati u narednim godinama. Vjerojatno će ići u rekonstrukciju čak i one koje su dobile zelenu naljepnicu jer ljudi shvaćaju da nisu sigurne – predviđa Kušević Grgurić.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović kaže da se tržište nekretnina u Hrvatskoj od početka pandemije nije ugasilo, ali je bitno usporeno.

– Promet je ipak u cijeloj zemlji pa i u Zagrebu bitno manji, no još se ne ogleda u cijenama toliko koliko se ogleda u bitno smanjenom prometu i trgovanju u dijelovima grada koji su stariji, poput Donjeg grada ili u zgradama koje su pretrpjele oštećenja zbog potresa. Posljednjih godina uočavamo povećani interes za novogradnjom i taj trend se nastavio posebno sad nakon potresa, pa je među glavnim kriterijima za kupnju i sigurnost nekretnine – pojašnjava Ranilović dodajući kako tržišne cijene nekretnina generalno u zemlji nisu pale, a u središtu Zagreba su ih tek neznatno korigirali pojedinci čije su nekretnine stradale. Kad je riječ o mogućem interesu Zagrepčana za druge dijelove Hrvatske zbog potresa, sugovornik smatra da on nije značajan niti da će se veći broj ljudi iseliti u druge dijelove zemlje.

– Zagreb je i dalje interesantan za život jer je metropola i pruža puno mogućnosti. Mislim da će u periodu pred nama ljudi više presložiti pitanje vlasništva te dobro promisliti hoće li ulagati u stare nekretnine kako bi ih učinili sigurnijima ili će kupiti novogradnju – kazao je on. Tvrdi i kako je tržište prodaje kuća time doživjelo tek neznatne promjene, jer kupci više traže novije kuće.

– Veći dio sjevera Zagreba već odavno nije elitna lokacija jer izgradnju ondje nije pratila izgradnja infrastrukture, na mnogim mjestima je ograničena mogućnost kretanja pješaka jer nema ni pločnika ni uređenog javnog prostora tako da više nije u fokusu interesa. Postoje naravno dijelovi sjevera koji su i dalje atraktivni, ali su to oni rezidencijalni dijelovi koji su bili formirani prije ekspanzije gradnje iz 1990 – tih. Vrijeme će svakako učiniti svoje i strah od potresa će oslabjeti, a situacija na tržištu će se stabilizirati. Ipak, neke stvari će se promijeniti trajno. Morat će se ipak bitno drugačije pristupiti održavanju starijih objekta u Donjem gradu i na sličnim lokacijama, a za početak napraviti i kvalitetna obnova, ako ćemo htjeti zadržati atraktivnost tog prostora. Smatram ipak da će sigurnost ostati jedan od važnijih elemenata kojima će se kupci voditi prilikom kupnje nekretnine – zaključio je Ranilović.

Najnovije

Još iz rubrike