Hrvatska se nalazi među 18 članica koje su Europskoj komisiji i njezinim tijelima već dostavile Nacrt nacionalnog plana za oporavak i otpornost, ključni dokument na osnovi kojega će se koristiti novac iz fonda Next Generation “teškog” 750 milijardi eura. Prema dogovoru, Hrvatska iz tog fonda može računati na 6,3 milijarde eura bespovratno (12 posto hrvatskog BDP-a iz 2019.) te dodatnih 3,37 milijardi eura povoljnih zajmova. Bude li sve teklo prema planu, prvih 13 posto novca – što je za Hrvatsku 819 milijuna eura (6,1 milijarda kuna) – moglo bi stići tijekom kolovoza ili rujna.
– Europska komisija u stalnim je konzultacijama sa zemljama članicama kako bi izradile dobre planove. Bitno je da plan sadrži optimalan balans reformi i ulaganja – kazao je sugovornik iz Europske komisije u razgovoru s hrvatskim novinarima Kod svih je zemalja uočeno da je “puno lakše razmišljati kako potrošiti novac, nego kako provoditi reforme”.
Kad je riječ o Hrvatskoj, kao startna pozicija uzimaju se preporuke Europske komisije iz 2019. i 2020. godine u kojima se, na primjer, traži smanjenje teritorijalne rascjepkanosti javne uprave, reforma sustava obrazovanja, novi okvir za plaće u javnoj upravi, bolje upravljanje državnim poduzećima i njihova privatizacija, sankcioniranje korupcije, kraće trajanje sudskih postupaka i slično.
– Alokacija sredstava prema Hrvatskoj je golema, zbog čega je bitno da se uklone sve prepreke ulaganjima kako bi se novac moglo apsorbirati – ističu u Europskoj komisiji. Inače, predviđeno je da 70 posto projekata koji će se financirati bespovratnim sredstvima treba ugovoriti do kraja 2022., ostalo godinu dana kasnije, a realizirati do kraja 2026. godine.
– Pred svima je golem posao. Zna se koliko je dosad bilo teško ugovarati sredstva iz redovitog višegodišnjeg financijskog okvira. Jako je bitno predviđeni novac usmjeriti na vrijeme i u dobre projekte – upozoravaju iz Komisije.
Inače, Nacionalni plan za oporavak i otpornost treba predati Komisiji do kraja travnja, njezina tijela imaju dva mjeseca za njegovo ocjenjivanje i zadovolji li tražene preduvjete, plan se, prije isplate akontacije, šalje Vijeću na prihvaćanje. U interesu je svake zemlje da što prije preda plan oporavka jer će prije dobiti novac, ističu. Novac će se nakon toga isplaćivati dvaput godišnje, prema definiranim ciljevima i etapama.
Glavni je cilj plana da se ubrza oporavak nakon krize, ali i da dođe do transformacije kako bi zemlje članice izišle iz krize otpornije i spremnije za budućnost. Većina novca – 37 posto – mora se usmjeriti u “zelene ciljeve”, dok za digitalnu transformaciju ide 20 posto.
– Ocjenjivat će se planovi po uspješnosti, ciljne etape i ciljne vrijednosti moraju biti jasno postavljeni i tek kada vidimo da je taj set mjera proveden, možemo pristupiti isplatama za plan – ističu u Komisiji. U obzir za financiranje dolaze sve mjere pokrenute od veljače 2020. i izbijanja epidemije, no tekući se troškovi (poput povećanja plaća ili nekih socijalnih prava) ne mogu financirati europskim sredstvima za oporavak i otpornost, piše Večernji.
