4.5 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Igre gladi: Kilogrami se zbilja lako vrate nakon dijete, evo kako to...

Igre gladi: Kilogrami se zbilja lako vrate nakon dijete, evo kako to spriječiti

Istraživanja provedena na dijetama pokazuju da će većina ljudi, nakon dijete, vratiti dio – ako ne i većinu – kilograma koje su izgubili.

Između mnoštva kojekakvih razloga fenomena po kojem se ljudima nakon dijete ubrzo vraćaju kilogrami, na internetu su među popularnijima objašnjenja da je to zato što dijeta trajno uništava metabolizam. No iako stoji da dijeta usporava vaš metabolizam, ona ga i poboljšava, i to na mnogo pozitivnih načina.

O čemu je riječ, objasnio je Science Alert.

Kada govorimo o metabolizmu, obično mislimo na brzinu metabolizma. Što smo aktivniji, više kalorija sagorijevamo. A da biste dijetom izgubili kilograme, morate unijeti manje kalorija nego što ih trošite, sve kako biste natjerali tijelo da koristi svoje zalihe energije – poput masti – kako bi nadoknadilo nedostatak. Kao rezultat toga promijenit će se i vaš metabolizam.

Tu dolazi do matematike sprečavanja gubitka energije, barem iz perspektive vašeg tijela.

Gubitak nemasnog tkiva (mišića) tijekom dijete, koje sagorijeva oko 15 do 25 kalorija po kilogramu svaki dan, smanjuje brzinu vašeg metabolizma u mirovanju, što znači da vam treba manje kalorija nego prije. Tijelo usto namjerno usporava metabolizam kako bi sačuvalo zalihe energije i smanjilo gubitak kilograma.

Kad tijelo osjeti da je potrošilo zalihe masti, pokreće prilagodljivu termogenezu, postupak koji dodatno smanjuje metabolizam u mirovanju – i može zaustaviti gubitak kilograma unatoč strogoj dijeti.

Prilagodljiva termogeneza može započeti u roku od tri dana od početka dijete. Zbog toga je savjet da se s dijetom nastavi jednakim tempom, bez obzira na to što kilogrami više ne padaju.

Članak u Science Alert dalje se referira na učinak adaptivne termogeneze iz studije objavljene 2016. godine kojom se proučavalo bivše natjecatelje američkog reality showa The Biggest Loser.

Pokazalo se da su sudionici imali značajan pad brzine metabolizma čak i nekoliko godina nakon početnog gubitka kilograma. Sudionici su svakodnevno trebali unositi do 500 kalorija manje nego što se od njih očekivalo kako bi se nosili s tako usporenim metabolizmom.

Druge studije također su pokazale usporavanje metabolizma s gubitkom težine, ali sa znatno manjim padovima (oko 100 kalorija manje dnevno za održavanje težine).

Istraživanja pokazuju da se većina adaptivnih termogeneza događa tijekom same dijete kao privremeni odgovor na gubitak tjelesne mase. Zasad ne postoje definitivni dokazi koji podupiru ideju da metabolizam ostaje usporen dugoročno (dulje od jedne godine nakon dijete).

Na brzinu metabolizma mogu utjecati mnogi faktori koji variraju od osobe do osobe, pa se promjene u njoj nakon dijete mogu razlikovati među ljudima. Pojedina istraživanja pokazuju da najveći pad brzine metabolizma imaju one osobe koje su na početku imale brži metabolizam.

Precjenjivanje metabolizma na početku dijete ili pogreške u predviđanju brzine metabolizma nakon gubitka težine, također mogu utjecati na rezultate studije.

Smanjenje brzine metabolizma samo je jedna promjena koja se događa s gubitkom kilograma.

Kada smršavimo, glavna promjena koju vidimo je smanjenje tjelesne masnoće. Ovo smanjenje zapravo je smanjenje masnih stanica, koje zapravo – ne nestaju. One se skupljaju, tjelesne zalihe goriva su prazne, a to uzrokuje pad hormona leptina.

Obično leptin inhibira apetit i povećava brzinu metabolizma – ali kada razina leptina strmoglavo pada, metabolizam se usporava, a glad povećava.

Crijeva također oslobađaju manje inkretina (hormona koji reguliraju apetit) kad gubimo na težini, što bi moglo potrajati i izvan dijeta. Manje leptina i manje inkretina mogu nas učiniti gladnijima i dovesti do prekomjerog unošenja hrane.

Smanjenje masnih stanica dovodi i do toga da postaju sposobnije učinkovito unositi glukozu i pohranjivati ​​masnoće kako bi pomogle vratiti izgubljeno gorivo. Vaše tijelo također stvara više masnih stanica kako biste u budućnosti mogli pohraniti više masti kako biste se bolje nosili s ovom “kalorijskom” krizom, s “gladi”, sljedeći put kad se dogodi.

No, koliko god kontradiktorno zvučalo, sve te promjene zapravo rezultiraju učinkovitijim i u konačnici zdravijim metabolizmom.

Primjerice, manje masne stanice bolje su za naše zdravlje, jer prenapuhane “bolesne” masne stanice ne djeluju dobro u rješavanju viška šećera i masti. To može dovesti do visoke razine šećera i masti u krvi, povećavajući rizik od inzulinske rezistencije, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Dakle, dijeta tehnički ne uništava vaš metabolizam, već ga poboljšava pomažući mu da bolje radi, prenosi N1.

Najnovije

Još iz rubrike