Objašnjavajući fenomen dosadašnje rekordne procijepljenosti protiv covida-19 u Srbiji, BBC je ustvrdio da “ostale zemlje na Balkanu kubure s nabavkom dostatnih količina cjepiva”, a da je službeni Beograd postupio pragmatično, okrečući se Rusiji i Kini.
BBC pritom ističe da je predsjednica Vlade Srbije, Ana Brnabić, “obrazovana u SAD-u”, pa se dogodilo i da je ona bila prva državnica u Europi koja je primila cjepivo Pfizer/BioNTech, a da je “rusofilni ministar unutarnjih poslova” ove zemlje zavrnuo rukav kako bi primio Sputnik V.
BBC primjećuje i da su se u tamošnjoj vladi izrazito ravnomjerno rasporedili, pa je tako ministar zdravstva pozirao dok je primao cjepivo kineskog Sinopharma.
“Cijepljenje za nas nije geopolitičko pitanje, nego stvar javnog zdravstva”, komentirala je Brnabić.
Objasnila je i zašto je Srbija postupila, kako BBC ocjenjuje, tako “pragmatično”:
“Mi nismo članica EU-a i unatoč svoj solidarnosti prisutnoj u EU-u, bili bismo posljednji na redu za nabavku cjepiva od EU-a. To je loša strana toga što (Srbija nije) članica EU-a, pa i stoga stateški fokus moje vlade ostaje ulazak u EU.”
Osim što je Brnabić ustvrdila da Srbija nija imala druge, jer bi kao nečlanica bila na repu inače ambiciozno zacrtanog plana pomoći iz Bruxellesa, sve dok nije došlo do problema s isporukom, rekla je i sljedeće:
“Ne kritiziram EU, ona nam je jako puno pomogla tijekom pandemije.”
Opće mjesto je da se Srbija okrenula nabavci cjepiva iz Rusije i iz Kine, a i građani Srbije, unatoč tome što je skeptičnost prema cijepljenju na početku kampanje bila katastrofalno visokih razmjera, među najgorima na europskoj razini, ubrzo su se stali cijepiti, vidjevši da se cijepe i članovi vlade.
“Dolazilo cjepivo iz Kine, SAD-a ili EU-a, nama je svejedno tako dugo dok je sigurno i dok nam siže najbrže moguće”, komentirala je Brnabić:
“Bila bih jednako sretna i da smo primili milijun cjepiva od Pfizera.”
Srbija, koja je u nekim trenucima imala katastrofalnu epidemiološku situaciju u odnosu na EU, sada ima cijepljenih već osam posto stanovnika, sa stopom procijepljenosti dvostruko višom od Njemačke, Španjolske ili Italije, te četverostrukom u odnosu na Nizozemsku.
BBC primjećuje da je, koliko god Brnabić isticala da je riječ o isključivo zdravstvenom, a ne geoplitičkom pitanju u trenucima specifične i teške krize, činjenica da je geopolitički položaj Beograda, odnosno veze s Pekingom i Moskvom, doveo do ovoga.
To je za BBC komentirao Vuk Vuksanović iz Beogradskog centra za sigurnost i politiku, nezavisnog think-tanka koji je nedavno s još 74 organizacije protestirao zato što je Srbija u 2020. stagnirala u približavanju EU-u, pa tako i pogoršanju s demokratskim standardima, rastom nasilja, mržnje, nepoštovanju ustava, prenosi N1.
Vuksanović je sad rekao da bi Europska unija trebala na Balkanu biti još snažnije prisustna:
“EU ovdje nije prisutna u smislu ozbiljne političke strategije.”
