Krhka muškost odnosi se na tjeskobu koju osjećaju muškarci koji vjeruju da ne ispunjavaju kulturološke standarde muškosti.
Ne samo da to utječe na mentalno zdravlje muškaraca koji nisu sigurni u svoju muškost, ovo istraživanje govori da bi to moglo također biti okidač za agresivno ponašanje prema drugima.
Dva istraživanja koja su provedena na Sveučilištu Duke promatrala su 195 učenika i nasumičnu skupinu od 391 muškarca u dobi od 18 do 56 godina kako bi utvrdili kakvi su im stavovi o muževnosti.
Pokazalo se da su mlađi muškarci koji svoj osjećaj muškosti crpe iz tuđih doživljaja njih samih će vjerojatnije pokazati neprijateljsko ponašanje, objasnivši to da ‘što više muškarac osjeća društveni pritisak da bude muževniji, to će se osjećati agresivnijim’.
– Muško nasilje, terorizam, nasilje nad ženama, politička agresija – krhka muškost može objasniti mnoge od njih – naveo je u zaključku istraživanja glavni autor Adam Stanaland.
– Kad ti (nesigurni) muškarci osjećaju da ne ispunjavaju stroge rodne norme, mogu osjetiti potrebu da djeluju agresivno kako bi dokazali svoju muškost – da bi ‘bili pravi muškarci’ – objasnio je.
Provedena istraživanja su uspostavljena na način da su u početku muškarcima postavljali pitanja o stereotipno muškim temama poput muških poslova u kući ili popravljanja automobila, kao i kako su se ponašali u određenim situacijama poput prvih spojeva.
Tada su im nasumično rekli da su njihovi rezultati viši ili niži, a muškarcima s nižim bodovima se čak govorilo da su ‘manje muževni od prosječnog muškarca’ piše britanski Metro.
Sudionici su potom zamoljeni da sudjeluju u igri spajanja riječi kako bi prosudili njihovo raspoloženje na temelju njihovog automatskog odgovora.
Muškarcima čiji osjećaj muževnost dolazi iznutra nisu smetali njihovi niski rezultati ili ‘manje muževni’ opisi, dok su oni zabrinuti zbog vanjskih mišljenja o njihovoj ‘muževnosti’ češće povezivali nasilne riječi.
Na primjer, ako bi im se prikazala kombinacija slova “ki”, nesigurni bi češće rekli ‘ubiti’ (eng. kill) umjesto ‘poljubac’ (eng. kiss) ili rekli ‘krv’ (eng. blood) za skup slova ‘blo’, a ne ‘cvjetati’ (eng. blossom) ili ‘puhati’ (eng. blow).
Dalje dokazujući teoriju, neki od muškaraca koji su u eksperimentu dobili niske ocjene počeli su prijetiti svojim ispitivačima. Najčešće su ove znakove agresivnosti pokazivali mladi muškarci u dobnoj skupini od 18 do 29 godina, a općenito reakcija muškaraca na rezultate je bila manja time što su bili stariji.
Istraživanje je također napravilo ovakav eksperiment i sa ženama u kojem je cilj bilo ocjeniti stupanj ženstvenosti. Ali u ovom dijelu eksperimenta ispitanice nisu pokazivale nikakve negativne efekte nakon primanja ‘lošijih’ rezultata.
– Muškarci se agresivno ponašaju u svim aspektima života. Neki od njih pokušavaju agresivnim ponašanjem dokazati vlastitu muškost. Svima je u interesu da bolje razumijemo ovaj fenomen – zaključio je Stanaland, prenose 24sata.
