2.4 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Preminuo prof. dr. Miroslav Tuđman, izgubio je borbu s koronom

Preminuo prof. dr. Miroslav Tuđman, izgubio je borbu s koronom

Istaknuti hrvatski znanstvenik i političar, dugogodišnji saborski zastupnik prof. dr. Miroslav Tuđman preminuo je u nedjelju navečer u 75. godini.

Dr. Tuđman je preminuo u Klinici za infektivne bolesti bolesti dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, priopćeno je iz Ureda Predsjednika Hrvatskog sabora.

Prije gotovo četiri tjedna počeo se liječiti zbog komplikacija izazvanih korona virusom, te je bio priključen na respirator.

Miroslav Tuđman sin je prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i Ankice Tuđman (rođ. Žumbar) a rodio se u Beogradu 1946. godine, točno na obljetnicu vjenčanja svojih roditelja. Ime Miroslav je dobio po hrvatskom romanopiscu Miroslavu Krleži kojeg je njegov otac u to doba obožavao. U Beogradu je polazio i završio osnovnu školu a 1961. s obitelji seli iz Beograda u Zagreb. Gimnaziju je pohađao i završio u Zagrebu (1961.-1965.), stoji na Wikipediji.

Godine 1968. bio je urednik Studentskog lista a potom je bio zamjenik urednika Tjednog lista omladine da bi 1971. godine bio i glavni urednik časopisa Pitanja.[3] Miroslav Tuđman završio je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1970. godine, studij filozofije i sociologije, magistrirao je 1975. godine na temi Spoznajno-logistički elementi činjenice i obavijesti i doktorirao 1985. godine iz područja informacijskih znanosti obranom disertacije Paradigma informacijske znanosti.

Znanstveno-nastavni rad

Radio je u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu (1972.–1977.) te Zavodu za kulturu Hrvatske (1977.-1988.). Od 1988. godine šef je Katedre za dokumentalistiku na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2004. postavljen je za predstojnika Katedre za organizaciju znanja na istomu Odsjeku. Predaje teoriju informacijske znanosti, organizaciju znanja, izvještajne sustave i službe. Izabran je 1988. godine za docenta, 1991. godine za izvanrednog profesora a 1998. godine za redovitog profesora za znanstveno područje informacijskih znanosti.

Utemeljitelj je i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1989.-1990.). Bio je prodekan Filozofskog fakulteta (1990.-1991.). Godine 2000. pokreće međunarodni časopis National Security and the Future, kojemu je glavni i odgovorni urednik.

Organizator je većeg broja znanstvenih i stručnih skupova iz područja informacijske znanosti i nacionalne sigurnosti. Aktivni je istraživač na području informacijskih znanosti te na području nacionalne sigurnosti i izvještajne djelatnosti. Održao je niz predavanja u SAD-u, Njemačkoj, Bugarskoj, Velikoj Britaniji, Češkoj i Mađarskoj.

Sigurnosno-obavještajni rad

Bio je sudionik Domovinskoga rata od 1991. Također, bio je voditelj Centra za strategijska istraživanja (1992.-1993.).

Bio je zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost te utemeljitelj i ravnatelj Hrvatske izvještajne službe (HIS) u dva navrata 1993. do 1998. godine i 1999. do 2000. godine.

Vodio je kolegije iz nacionalne sigurnost na Diplomatskoj akademiji, Ratnoj školi te na Obavještajnoj akademiji.

Političko djelovanje

Tuđman je bio član Savjeta Hrvatske socijaldemokratske stranke od 1991. godine, te jedan od njezinih utemeljitelja (1989.).

Godine 2000. ponovno se politički aktivirao zbog, kako je govorio, najave detuđmanizacije, odnosno dehrvatizacije Hrvatske i kriminalizacije Domovinskoga rata. Osniva Udrugu Hrvatski istinski preporod (UHIP). Na lokalnim izborima 2001. kao nositelj nezavisne liste za Skupštinu grada Zagreba osvaja 7,6% glasova i dobiva pet gradskih zastupnika.[3] Iste godine osniva stranku pod istim nazivom Hrvatski istinski preporod (HIP), te postaje njenim predsjednikom.[3] Godine 2002. nakon pobjede Ive Sanadera za predsjednika HDZ-a i raspuštanja niz županijskih i gradskih organizacija, troje zastupnika Ante Beljo, Đuro Njavro i Dario Vukić prelaze u HIP, te njegova stranka u četvrtom sazivu Hrvatskog sabora postaje parlamentarna stranka. Klubu se pridružuje i neovisna zastupnica Ljerka Mintas-Hodak.

Na parlamentarnim izborima 2003. Miroslav Tuđman bio je nositelj liste 1. izborne jedinice, ali koalicija HIP/Hrvatski blok osvaja 1,7% glasova. Na izborima za Hrvatski sabor 2007. HIP nije istaknuo svoju kandidaturu.

Suosnivatelj je pokreta Hrvatski rast, 2010. godine, ali ga napušta i prilazi HDZ-u za izbore 2011. te biva izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. Obnaša dužnost zastupnika i u osmom (2015.) te u devetom (2016.) sazivu Hrvatskog sabora.

Kandidatura za predsjednika Republike Hrvatske

Miroslav Tuđman objavio je 23. ožujka 2009. godine kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske, kao neovisni kandidat, te na izborima od 27. prosinca 2009. osvaja 4,09% glasova.

Preminuo je 31. siječnja 2021. godine kao žrtva pandemije COVID-19, za vrijeme mandata saborskog zastupnika.

Djela

Tuđman je autor i urednik više knjiga i zbornika. Također, objavio je preko 150 znanstvenih i stručnih radova u tuzemnim i inozemnim časopisima i zbornicima. Važnija djela su mu:

Struktura kulturne informacije (1983.)

Paradigma informacijske znanosti (1985.), doktorska disertacija

Teorija informacijske znanosti (1986.)

Obavijest i znanje (1990.)
Uvod u informacijsku znanost (1992.), srednjoškolski udžbenik

Priča o Paddyju Ashdownu i Tuđmanovoj salveti (2003.)

Krivi za zločin samoodređenja? (2003.)

Prikazalište znanja (2003.)

Istina o Bosni i Herecegovini (2005.)

Vrijeme krivokletnika (2006.)

Informacijsko ratište i informacijska znanost (2008.)

Programiranje istine (2012.)

Programirane hereze i hrvatski otpori (2013.)

Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije (2013.)

Oslobađajuće presude haškoga Suda Tuđmanovoj Hrvatskoj (2014.)

Tuđmanov arhiv (2015.)

Druga strana Rubikona (2017.)

Odličja, priznanja i nagrade

1995.: Red kneza Domagoja s ogrlicom.
2006.: Nagrada “Bili smo prvi kad je trebalo”.
2017.: Nagrada Ljubica Štefan, stoji na Wikipediji.

Najnovije

Još iz rubrike