Seizmološka služba dobila je novu opremu koju je financiralo Ministarstvo znanosti. Nabavljeno je 20 kompleta seizmografa i 20 kompleta akcelerografa s pripadajućim sustavima prikupljanja podataka u iznosu od 4 i pol milijuna kuna.
– Naša državna mreža je i dalje nedovoljno gusta, to se značajno osjeti u ovakvim nekakvim događanjima jer nismo u stanju registrirati sve što se događa u određenom području. Ovom opremom pokriti ćemo sadašnje aktivno epicentralno područje, ali obećano je da ćemo dobiti instrumente za preostali dio Hrvatske kojeg također ne bi trebalo zapostaviti, objašnjava seizmolog Krešimir Kuk za HTV-ovu emisiju Dobro jutro, Hrvatska.
– Akcelerografi služe za lokalno bilježenje jačih potresa i daju neke karakteristike trešnje tla na užem području, a seizmografi služe za praćenje globalne seizmičnosti, oni su puno osjetljiviji i registriraju sve potrese, i one koje ljudi ne mogu osjetiti, a ni akcelerografi ne mogu zapisati, pojašnjava.
Gruba procjena struke da bi trebalo jedno stotinjak instrumenata trebalo zadovoljiti današnje standarde seizmičkog opažanja na području Hrvatske.
Tlo i dalje podrhtava što je normalna pojava, već se vidi da je tamo seizmička aktivnost malo oslabila, ali ono će sigurno trajati još mjesecima. S vremenom će oni slabiti i biti rjeđi, ali još uvijek se poneki jači potres dogodi što djeluje na ljude i oni u epicentralnom području su još uvijek u strahu, objašnjava seizmolog.
– Ima nas deset u seizmološkoj službi, smjene praktički nemamo i radimo danonoćno. Uspjeli smo organizirati tri ekipe koje postavljaju instrumente po terenu, a dvoje ili troje analizira potrese koji se stalno događaju. Nedostaje nam ljudi, kaže Kuk.
Potrese ne možemo predvidjeti, ali u nekim dijelovima svijeta poput Japana koriste se metode ranog javljanja potresa.
