Dok Europska komisija ponavlja da još nema odgovore na sva pitanja postavljena farmaceutskoj tvrtki AstraZeneca, novinari ne uspijevaju dobiti odgovore na brojna pitanja postavljena EK.
Novinari su na konferenciji sat vremena predstavnike EK ispitivali isključivo o problemima u odnosu s AstraZenecom, ali i s drugim proizvođačima cjepiva, no konkretnih odgovora nije bilo i sve se svelo na ponavljanje onoga što je povjerenica za zdravlje Stella Kyriakides rekla u srijedu navečer: da će se rješenje i dalje tražiti u kontaktu s AstraZenecom.
U međuvremenu su belgijske vlasti potvrdile da su provele inspekciju u lokalnoj tvornici AstraZenece, koja je jedna od njih nekoliko u EU. Inspekcija je izašla na teren navodno na zahtjev Europske komisije kako bi utvrdila postoje li doista problemi u proizvodnji cjepiva, što je kompanija spominjala kao razlog kašnjenja u dostavi dogovorene količine. No, Europska komisija o tome ne želi reći ništa, pa ni je li uistinu ona zatražila inspekciju i u povodu čega.
Belgijske vlasti samo su poručile da će sada u suradnji sa stručnjacima iz Nizozemske, Italije, Njemačke i drugih država “analizirati nalaze”.
Inspekcija se dovodi u vezi s jučerašnjim sastankom u Bruxellesu. Šef AstraZenece tek je navečer odlučio doći na sastanak, a prije toga se tijekom dana pojavila vijest da kompanija neće nikoga slati na sastanak s predstavnicima Europske unije jer “nema što dodati”.
Osim što su rekli da će “nastojati održavati kontakte kako bi osigurali dostavu na vrijeme cjepiva”, u sjedištu Europske komisije nisu mogli dati nikakve nove informacije o razgovorima.
Nisu htjeli iznijeti detalje o razgovorima sa šefom AstraZenece. Ponovili su samo da je izvršni direktor izrazio volju surađivati kako bi se pronašlo rješenje. Komisija sada čeka da AstraZeneca pošalje detaljan plan i predloži kako bi riješila problem.
Još nemamo konačan odgovor kompanije na pitanje o mogućoj objavi ugovora. EU je pod pritiskom da objavi ugovor potpisan s AstraZenecom kako bi i javnost vidjela tko govori istinu.
Komisiji je postavljeno i pitanje koliko može biti sigurna da će druge kompanije, čija cjepiva čekaju odobrenje, ispuniti ugovorne obveze. Posebno je spomenuta američka tvrtka Johnson & Johnson, koja je dobila golemu novčanu pomoć američke vlade i čija će cjepiva biti posebno zanimljiva jer će pri cijepljenju biti potrebna samo jedna doza.
Iz Europske komisije ponavljaju kako “očekuju da će sve kompanije poštovati ugovor i isporučiti naručene količine cjepiva”.
Nakon iskustva s AstraZenecom, koja za kašnjenja koristi jezične akrobacije iz ugovora poput “dati sve od sebe” umjesto jasne obveze o dostavi cjepiva, pojavio se strah da bi i druge kompanije mogle iskoristiti isti razlog za slanje cjepiva negdje drugdje ako i u njihovim ugovorima s EU postoji dvosmislenost koja se može zlorabiti.
Bez obzira na dosadašnja kašnjenja, Europska komisija ne odustaje od plana da se u zemljama EU do ožujka procijepi najmanje 80 posto starijih od 80 godina i 80 posto radnika u zdravstvu. I dalje se vjeruje da je moguće postići i cilj cijepljenja 70 posto punoljetne populacije do ljeta.
“Kada smo kao cilj postavili cijepljenje 80 posto starijih od 80 godina i jednako toliko zdravstvenih radnika do ožujka, računali smo samo na cjepiva Pfizera i Moderne”, rekao je glasnogovornik Europske komisije.
U ugovorima Europske komisije s proizvođačima cjepiva predviđena je kvartalna dostava. Pfizer na temelju toga tvrdi da će do kraja ispuniti tu obvezu bez obzira na kašnjenja u protekla dva tjedna jer će to nadoknaditi u veljači i tako do kraja ožujka isporučiti dogovorenu količinu. Planove i rokove isporuke dogovaraju izravno proizvođači s državama članicama EU jer to ovisi i o logistici, koja nije podjednako spremna u svima njima.
Problem s AstraZenecom je eskalirao nakon što je objavila da će u prvom kvartalu isporučiti 60 doza manje od dogovorenog.
To je za EU i države članice neprihvatljivo, posebno nakon informacija da je veći broj cjepiva ove kompanije proizvedenih za područje EU završio u Velikoj Britaniji, piše Jutarnji.
