Politički analitičar, povjesničar i kolumnist Dragan Markovina iz Mostara se javio u program N1 kako bi se osvrnuo na najnovije skandale i afere u Hrvatskoj.
Prvo je odgovorio iznenađuje li ga ijedan element najnovije epizode “bitke za zagorske brege”, kako je voditelj nazvao ono što se probilo u javnost snimkom razgovora HDZ-ovog Žarka Tušeka i nezavisnog vijećnika iz Oroslavlja Viktora Šimunića.
“Pa, ne”, kratko je odgovorio Markovina i odmah skrenuo pažnju na nešto drugo:
“Postoji puno veći problem. Mislim da je jučer ili prekjučer izašla još jedna anketa IPSOS-a na Novoj gdje se vidi da HDZ raste. Ne postoji apsolutno ništa što se može dogoditi u korupitvnom smislu u vladajućoj partiji, a da ona doživi nekakav realan odium kod svog biračkog tijela.”
“Ako je tome razlog činjenica da i dalje dobivaju (HDZ) ogroman broj glasova zahvaljujući tome što su, pod navodnicima, ‘državotvorna stranka’ i 30 godina nakon osamostaljenja, onda imamo društvo koje nije na dovoljnoj razini naučilo živjeti u demokratskoj kulturi i odnositi se prema javnim dužnosnicima i budžetima kao prema nečemu što je naše, a ne prema nečem što nam se daje kao milostinja”, kazao je Markovina.
Rekao je da, “bez dileme”, korupcija ovakve vrste na lokalnim razinama puno više vrijedi za HDZ nego za SDP i druge stranke, rekao je dalje i gdje i zašto:
“Posebno u sredinama koje nemaju nikakvu ekonomsku osnovicu, nego su samo nakačene na proračun.”
Tu se osvrnuo na administrativnu podjelu Hrvatske na županije, kao generator korupcije na toj razini. Podsjetio je da je Most imao veliki broj zastupnika na prvim izborima, sasvim dovoljan za istjerati svoju ideju da se ukinu županije. Markovina, osobno, potpuno se slaže s nužnosti njihovog ukidanja i uvjeren je da isto misli i ogromna većina građana.
“Županije su zlatno leglo takvog načina funkcioniranja, ponajprije za HDZ”, kazao je, podsjetivši da je velika većina županija u političkoj vlasti te stranke.
Markovina je potom odgovorio na pitanje može li ta okolnost utjecati na interesnu motivaciju toliko birača da tako vjerno glasaju za HDZ, kao i to zašto onda glasaju za HDZ.
“Čak i da ubrojimo sve te ljude (zaposlene u županijama), kojih nije malo, njihove obitelji, i dalje imamo ozbiljan broj građana koji honoriraju bez materijalnih interesa vladajućoj partiji nacionalizam i državotvorstvo. Ne znam kako to drugačije objasniti.”
Za govor ministra ministra Marija Banožića, u kojem se nakon skandala s ustaškim insignijama na obilježavanju obljetnice akcije Maslenica, obrušio na Goranka Fižulića, smjestivši ga u ljevicu, te na Nina Raspudića, smjestivši ga u “krajnju desnicu”, Markovina je kazao:
“Koliko uzalud potrošenih riječi (Banožića), a stvar je vrlo jednostavna: Je li to dopustivo ili nije? HDZ očito do sada nije htio i u pitanju je želi li ili i dalje ne želi staviti ustašku simboliku i njeno korištenje izvan zakona.”
Rekao je da daje pola-pola da će Andrej Plenković ići u tom smjeru nakon susreta s Ognjenom Krausom i drugima. Zaključio je da je “smiješno i pomisliti da bi HDZ bio građanska opcija”:
“Mislim da je svatko u Hrvatskoj, uključujući i njihove birače, svjestan da je HDZ desnica.
“A desnica je ta koja bi se primarno trebala suočiti s naslijeđem ustaške ideologije… Kao što je ljevica ta koja bi se trebala i kao što se odavno i jest suočila od Račana s negativnim stvarima iz socijalističkog razdoblja.”
Banožića je konačno objasnio tezom da “očito pliva, jer ne može uhvatiti koja je linija premijera. I onda se pokušava obračunati s tim kritičarima koje naziva ljevicom i krajnjom desnicom, a pokušava i udovoljiti premijeru za kojega pretpostavljam da će ipak donijeti tu vrstu zakona. Banožić ne zna koja je linija. Pokušava naći riječi. Govori skoro minutu, da bi rekao ništa.”
Voditelj ga je dalje pitao što misli o situaciji u kojoj se našao Mostov Zvonimir Troskot, da prvo za N1 zaključi da one koji nose ustaške znakove, pa bilo to i pod krinkom HOS-a, trebaju biti kažnjavani, da bi se sutradan ispričao i rekao da je pogriješio.
“Most je od prvog dana klerikalno desna stranka. Čitav taj paravan nezavisnih ljudi koji su ušli u Sabor, a koji to nisu vidjeli su da im tamo nije mjesto, da tu ne pripadaju… Za naslijeđe ustaške države desnica intuitivno zna da je vrijeme da se to jednom stavi ad acta. Ali čak mislim da im puno više neki unutarnji refleks nego strah od birača priječi da to tako nazovu i onda to pokušavaju izjednačavati sa socijalizmom, partizanskom borbom, što je sumanuto”, kazao je Markovina.