Dr. sc. Miroslav Radman gostovao je u N1 Studiju uživo gdje je komentirao pad broja novozaraženih u Hrvatskoj. Radman smatra da pad nema previše veze s restriktivnim mjerama.
“Teško je odgovoriti zašto se dogodio pad jer nema kontrolnog eksperimenta, no rad koji će uskoro izaći od grupe profesora na sveučilištu Stanford, pokazuje da nema detektirane benificije od striktinih, rigoroznih mjera s obzirom na ove osrednje, slabije”, rekao je Miroslav Radman i dodatno pojasnio:
“Zatvaranje restorana, maske na otvorenom, po toj najkompetentnijoj studiji koju sam vidio, odgovor je da se ne isplati, da nema beneficija od toga. Jedva čekamo da taj rad izađe da se može komentirati.”
Smatra da bi do pada došlo i bez mjera: “Vjerojatno se događa ono što bi se događalo i bez društvenih mjera, a to je da infekcije dolaze u valovima i najčešće se sele iz jednog područja u drugo i vezane su uz pojavu nove mutacije. Ona onda ili pospješuje infektivnost, brže se širi virus, ili je virus smrtonosniji. To ovisi o genetici virusa i mutacijama. Mijenja se, ali rijetke mutacije su one koje poboljšaju, daju agresivnost ili povećavaju patogenost virusa i onda nova mutacija zavlada u kratkom vremenu nekim područjem dok je daljnje mutacije ne unište. Tako da imamo dinamiku poput vatrometa – javljaju se žarišta, planu i gase se. Mislim da gašenje nema veze s onim što mi radimo, nego da je takva sudbina virusa.”
Na pitanje može li se onda to istraživanje promatrati kao revolucija u istraživanju novog virusa, rekao je:
“Očito se nemamo u koga ugledati mi iz Hrvatske. Ako itko, to bi trebala biti Kina. Praktički dobivamo instrukcije od vodećih zemalja EU i SAD-a gdje je situacija najgora. Dakle, učimo od lošijih đaka, od zemalja koje ne uspijevaju u obuzdavanju epidemije. Virus se sigurno uništava s tom učestalosti mutacija.”
Komentirajući što se onda događa u Kini, Radman je rekao:
“Teško je reći što se ondje događa. Ono što se vidi izdaleka je da oni imaju puno restriktivnije mjere. Ako se ljudi ne približe jedan drugom, sigurno neće biti prijenosa virusa. No, koliko će to koštati? Zasad opća smrtnost ovog virusa nije nikakav razlog za paniku. Ako ima 0,05%, dakle pet mrtvih na 10.000 od ovog virusa, što su službeni podaci, onda ovo nije trebalo ni zvati pandemijom. Izgleda da se preusmjerio registrirani uzrok smrti u populaciji. Sad nemamo gripe, po prvi put u desetljećima. Ne znamo ima li virusa jer se sad ne testira na virus gripe ili je zapravo koronavirus neka vrsta oportunističke infekcije koja dokrajči ljudi čije je zdravlje već jako načeto. U tom slučaju prošle godine, ljudi koji su umrli u vezi s infekcijom korone, bili bi umrli i bez nje, ali možda mjesec, dva, tri kasnije. Da smo to znali, strategija bi bila sasvim drugačija. To se zovu oportunističkke infekcije.”
Na pitanje kako onda objašnjava smrti mlađih i zdravih osoba, dodao je: “Mislim da je to banalno. Nema nula smrtnosti kod ljudi od 30 ili 40 godina, to je mali broj i ovo je samo znak da postoji mali broj ljudi koji su mladi, a imaju neku slabu kariku. Umiru od srca i sportaši sa 22 godine. Koronavirus dokrajči ljude kojima se bliži kraj, a njih ima proporcionalno više u odnosu na ljudsku dob. Iznimke uvijek postoje.”
Na koncu se osvrnuo na cijepljenje. Na pitanje hoće li se on cijepiti, rekao je:
“Što ću ja raditi, to je moja privatna stvar. Izabrao bih klasičnu vakcinu, to znači od Sanofi ili čak kinesku jer s tim imamo iskustva 150 godina. Prije bih vakcinu gdje imamo dugo iskustvo. Nekad su inovacije nepotrebne i kad imate nešto što radi, inovacija služi samo u komercijalne svrhe.”
