-2.1 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Najnoviji podaci: Potresi uništili više od 64.000 objekata, štete ima i u...

Najnoviji podaci: Potresi uništili više od 64.000 objekata, štete ima i u Zagrebu, Gorici…

Kao da je Hirošima. Pola grada mi nema. Riječi su to kojima je slikovito opisao stanje u Petrinji njen “prvi čovjek” dok je gledao ruševine pod kojima je nestala stara jezgra. U cigle, crepove i porušene drvene grede pretvorile su se jednokatnice iz razdoblja kasnog baroka i klasicizma, smještene oko Perivoja biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Time je Petrinja nakon potresa od 6,4 po Richteru 29. prosinca, čiji je epicentar bio tek nekoliko kilometara od ovog grada, “doživjela”, reći će mnogi, i veće razaranje od onoga u Domovinskom ratu.

Tisuće ljudi ostalo je bez domova, sedmero ih je izgubilo živote pod ruševinama, a najveći broj poginulih je iz obližnjih Majskih Poljana, gdje većina stanovnika sad živi u stambenim kontejnerima jer njihovih domova više nema. Iako je Petrinja najjače stradala, pa time i Glina i Sisak, koji su u njenoj neposrednoj blizini, štete od najjačeg pa i ostalih naknadnih potresa, zbog kojih središnja Hrvatska već tjednima, a glavni grad i mjesecima, ne spava mirno, još se uvijek zbrajaju.

Kako i ne bi kad je omjer štete i stručnjaka koji je procjenjuju u velikoj disproporciji. Unatoč tome što su danonoćno na terenu, do mnogih objekata statičari još nisu došli, a šteta ima ne samo na Banovini već i na područjima koja nisu ni blizu epicentra. Prilično je stradala i okolica Zagreba, a ovaj je potres ponovno “otvorio” stare “rane” zgrada u središtu metropole, ali i u najstarijoj jezgri, dok oštećenja ima i na karlovačkom području, ali i u Krapinsko-zagorskoj županiji, pa i u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Odlučilo se stoga sve te podatke staviti na kup kako bi se predočili stvarni razmjeri štete iako to nisu, opet treba napomenuti, konačni rezultati. U cijeloj Sisačko-moslavačkoj županiji do jučer je prijavljeno šteta na 35.554 objekta, od kojih su statičari obavili pregled na njih 17.714. A kad se radi o najnovijim brojkama po pitanju šteta od potresa, treba reći da je Petrinja grad koji je nakon udara 29. prosinca najgore prošao kad je riječ o oštećenju objekata.

Prijavljeno je gotovo 13.000 oštećenja, no broj i dalje raste. Neupotrebljivo je više od 1100 objekata, privremeno neupotrebljivo njih oko 2000. Stradale su 1. Osnovna škola, Srednja škola Petrinja, područne škole u Gorama i Nebojanu, Hrvatski dom… Od ukupnog broja oštećenih, pregledana je tek polovica objekata, a petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović, onaj koji je svoj grad nekoliko sati nakon potresa usporedio s Hirošimom, poziva na što bržu obnovu kako bi se spriječilo iseljavanje.

– Statičari su odradili veliki dio posla i hvala im na tome. No sada trebaju doći ljudi koji će raditi na obnovi, koji će biti zaposleni i biti plaćeni za to i koji će imati neke rokove u toj obnovi – rekao je Dumbović i dodao da bi pregledani objekti trebali što prije u obnovu.

Pitanje svih pitanja jest, ističe, hoće li nakon detaljnih pregleda ono što je u “crvenom” ostati “crveno” i hoće li ono što je “žuto” postati “malo žuće ili crvenije”. – Velik problem predstavljaju kuće koje imaju crvenu naljepnicu, i to zbog opasnosti od susjednih objekata koji su oštećeni.

Takvi se slučajevi moraju prioritetno rješavati kako bi se ljudi mogli vratiti u svoje kuće koje nisu oštećene u tolikoj mjeri da se u njima ne može živjeti. Oni u kuće ne mogu zbog tuđih objekata – rekao je petrinjski gradonačelnik dodajući da je takvih objekata na području SMŽ-a više od 200. Istaknuo je i potrebu da se što prije obnove gospodarskih objekata.

Štetu je u potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji pretrpjelo 850 trgovačkih društava i poduzeća, 700 malih obrta i više od 3000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Neki do te mjere da više ne mogu raditi. Samo u Zagrebu nakon potresa 29. prosinca prošle godine obavljeno je tisuću intervencija zbog novih šteta oštećenja i u središtu Siska, gdje su mnogi javni objekti poput gradske vijećnice, Centra industrijske baštine, Doma zdravlja, željezničkog kolodvora, Ekonomske škole. Pristiglo je za sada više od 9200 prijava, a statičari su pregledali nešto više od trećine.

Oko 450 objekata je “crveno”, a više od 700 privremeno neupotrebljivo. Stradali su i nasipi uz Kupu i Savu pa se radi na njihovu učvršćivanju i gradnji zamjenskih. U Sisku su i dalje velike potrebe za kontejnerima, stiglo ih je 80-ak, a za sada je 380 zahtjeva za njima. No, ako se pita gradonačelnicu Kristinu Ikić Baniček, sustav mora djelovati brže.

– Ljudi imaju sve više pitanja, a malo je odgovora. Neki bi ljudi htjeli početi obnovu već danas i željeli bi znati na koju pomoć i u kolikom iznosu mogu računati – rekla je K. Ikić Baniček istaknuvši kako još puno objekata na sisačkom području čeka pregled pa je očekivati da će brojka oštećenih objekata biti veća od dosadašnjih 470 crvenih i 700 žutih. Među njima su i višestambene zgrade pa je bez krova nad glavom privremeno puno više obitelji nego što je oštećenih objekata.

I neke općine u Bosni i Hercegovini zbrajaju štete od petrinjskog potresa. Najgore je u Kozarskoj Dubici i Bosanskoj Kostajnici, gdje su lakše ozlijeđene i dvije osobe, među kojima jedna djevojčica. Proglašeno je u toj općini i izvanredno stanje. U Kostajnici su oštećeni srednja škola, zgrada općine, šumarija, dvije stambene zgrade i velik broj kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 70 građana.

Na području Kozarske Dubice štetu je prijavilo 500 građana, a deset obitelji ostalo je bez krova nad glavom. Oštećeni su i mnogi javni objekti, uključujući jednu zgradu Doma zdravlja. Šteta od potresa prijavljena je u Prijedoru, Novom Gradu, Gradišci, ali i u samoj Banjoj Luci.

– Do sada smo na tri lokacije potpuno sami opremili kontejnerska naselja. Kontejneri dolaze bez sanitarnih čvorova, do njih ljudi moraju izlaziti van na minus sedam stupnjeva – rekla je gradonačelnica Siska. U Glini je, pak, gotovo 600 objekata teško ili potpuno uništeno te je dobilo crvenu oznaku, a dodatnih više od 700 je objekata sa žutim naljepnicama. Brojke će rasti jer sve nisu obišli statičari.

Također je teško stradalo središte grada, ali i brojna okolna sela. Šteta je prijavljena, za sada, na oko 6000 objekata, a oko polovice su pregledali statičari. Stradali su također mnogi javni objekti, uključujući i Srednju školu Glina. Teško su stradale i općine Lekenik, najviše područne škole u Starom Farkašiću i Letovaniću, ali i Majur te Donji Kukuruzari, gdje se na području Mečenčana u zemlji otvorilo tridesetak rupa, od kojih neke ugrožavaju okolne objekte. No u posljednjem jakom potresu stradao je i glavni grad te okolica.

Još proljetos prijavljena je u Zagrebu šteta na 26.000 objekata, od čega 18.000 ima zelenu oznaku. Nakon udara 29. prosinca obavljeno je više od tisuću intervencija zbog novih šteta, a još je ograđeno 166 lokacija na kojima postoji opasnost od pada nesigurnih dijelova zgrada. Ipak, najviše su stradale kuće u Gradskoj četvrti Brezovica, odnosno u njenim naseljima Donji Dragonožec, Havidić Selo, Lipnica… Zagrebački dio Turopolja, ali i onaj koji se prostire na području Zagrebačke županije, dio je koji bilježi prilične štete.

Štete u Pisarovini, Karlovcu… Na velikogoričkom području prijavljeno je 645 slučaja štete na stambenim objektima, od toga šest je kuća dobilo crvenu oznaku, a 23 su privremeno neupotrebljivi objekti. Najveća oštećenja pretrpjeli su Cerovski vrh, Dubranec, Vukomerić, Gustelnica, Velika Buna, Ogulinec, Kozjača…I općine Kravarsko i Pokupsko loše su prošle. Zbog potresa urušio se toranj crkve u Kravarskom, zbog čega se planira rušenje i gradnja nove.

Oštećeno je 500 objekata, od kojih 100 imaju znatna oštećenja. Pokupsko je također jedno od mjesta koje je ostalo bez župne crkve. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije toliko je oštećena da je izvan uporabe, a oštećeno je 520 objekata. Neuporabljiva je i crkva sv. Martina u Jamnici Pisarovinskoj u općini Pisarovina, čiji se toranj nagnuo, pa je zdanje dobilo crvenu oznaku.

Potres je prilično razdrmao i Zaprešić. Iseljene su obitelji iz 99 stanova u zgradama sa žutom naljepnicom na adresama Trg žrtava fašizma 2, 13, 14, 15, 16, 17 i Aleja hrvatskih branitelja 13, 14, 15. Na području Karlovačke županije prijavljena je, pak, šteta na 1198 objekata, a najviše, čak 939, ih je u Karlovcu. Ukupna šteta u Karlovačkoj županiji zasad je viša od 122,9 mil. kuna. Oštećeni su javni i privatni objekti. Ovi potonji oštećeni su uglavnom na području stare gradske jezgre, Zvijezde te u njenoj bližoj okolici.

Nakon Karlovca, najviše je stradala općina Lasinja – do sada je prijavljena 81 lokacija oštećenja s kojih su premještene dvije osobe, te Vojnić, gdje ima 39 oštećenih objekata. Duga Resa bilježi 14 prijava, Ogulin 9, Slunj 25, Ozalj 34, Žakanje 3, Ribnik 5, Kamanje 1, Draganić 21, Krnjak 5, Netretić 2, Barilović 6, Generalski Stol 3, Rakovica 1 kao i Cetingrad i Josipdol, Tounj 8, a Plaški, Bosiljevo i Saborsko nisu prijavili štete. Ima šteta i u Krapinsko-zagorskoj županiji, prijavilo ju je i 27 škola na svoja 33 objekta, a ona iznosi, kaže župan Željko Kolar, 5,5 milijuna kuna. Najviše je stradala općina Krapinske Toplice, za koju je proglašena elementarna nepogoda.

Najnovije

Još iz rubrike