Upozorenje: Loša crijevna flora može jako pogoršati covid, ali rješenje postoji

Velika skupina znanstvenika istražila je pozadinu velikog broja slučajeva kod oboljelih od covida-19 koji su ukazivali na to da bi, unatoč tome što je riječ o primarno respiratornoj bolesti, stanje crijeva moglo utjecati na ozbiljnost razvoja covida-19, prenosi N1.

Deseci znanstvenika potpisuju koautorstvo članka objavljenog u mjesečniku za gastroenterologiju i hepatologiju Gut, a koji su istraživlai može li se poboljšanjem crijevne flore pomoći oboljelima od covida-19. Kao i to utječe li uopće jedno na drugo.

N1 je već ranije u nekoliko navrata pisao o tome da SARS-CoV-2 udara na stanice ne samo dišnog sustava, posebno u gornjem dijelu, nego i na stanice živčanog sustava, srca, bubrega, posebno krvnih žila, pa tako i na stanice crijeva. Razlog tome je receptor ACE-2 u stanicama pojedinih tkiva koje novi koronavirus koristi pri prodoru u stanicu. Posljedica takvog stanja je i to što je jedan od simptoma covida-19, primjerice, proljev, pored mnoštva drugih simptoma koji su u prvim mjesecima pandemije jako zbunjivali medicinare; pojava dijabetesa, psihički problemi, sve do problema s ustima i zubima.

U članku u žurnalu Gut navodi se da su znanstvenici od veljače do svibnja 2020. proučavali uzorke krvi i stolice 100 pacijenata, nositelja SARS-CoV-2, te da su ih uspoređivali sa 78 uzoraka ljudi prije izbijanja covida-19 u ranijem istraživanju o stanju crijevne flore.

Nizom uzorkovanja kod svih tih ljudi, i pacijenata iz 2020. i onih iz istraživanja iz 2019., pokazalo se da su oboljeli od covida imali povišene razine mikroba Ruminococcus gnavus, Ruminococcus torques i Bacteroides dorei, s jedne strane, te s druge bitno niže razine Bifidobacterium adolescentis, Faecalibacterium prausnitzii i Eubacterium rectale. Takva slika crijevne flore odgovara, pokazalo se, stanju ili tijekom ozbiljnih infekcija ili, posebno, nakon uzimanja teških doza antibiotika kako bi se pacijente izliječilo od raznih upalnih stanja.

Tijekom istraživanja znanstvenici su posebno mjerili upalne citokine, vodeći računa o činjenici da je razmjer njihove prisutnosti jedan od pokazatelja adekvatnog imunološkog odgovora organizma na upalu. U slučaju covida-19 već u prvim danima pokazalo se da kod mnogih oboljelih dolazi do “citokinske oluje”, odnosno pretjerane reakcije, praktično spiralnog odgovora imunološkog sustava, uslijed kojega stradava tkivo organa oboljele osobe. Znanstvenici su ovim istraživanjem uspjeli povezati odnose razine citokina s optimalnim odnosima u crijevnoj flori.

“S obzirom na izvještaje o tome da dio oboljelih od covida-19 i nakon što je ozdravio još uvijek ima simptome kao što su umor, dispneja i bolovi u zglobovima, i to i više od 80 dana nakon početnog pojavljivanja simptoma, smatramo da bi poremećaj crijevne flore mogao pridonositi imunološkim zdravstvenim problemima i nakon covida-19”, naveli su autori članka u izvještaju.

Konačno, uspoređujući statističku povezanost specifičnih odnosa stanja crijevne flore i prisutnosti citokina, odnosno upalnih markera kod oboljelih od covida-19, znanstvenici su ustvrdili da to upućuje na povezanost poremećaja crijevne flore i težine razvoja covida-19.

Istom logikom išao je i jedan od najnovijih članaka objavljenih na EurekAlert, s tim što se u njemu konstatiralo logično:

“Ako istraživanja epmpirijski dokazuju da loše zdravlje crijeve utječe na prognozu težine stanja kod oboljelih od covida-19, to znači da bi intervencije poput probiotika ili (transplantacija crijevnih mikroorganizama) trebali pomoći pacijentima.”

Facebook Komentari