Mogu li nakon snažnog potresa uslijediti i jaki naknadni potresi?

Foto: MUP

Europa nije regija koja je poznata po intenzivnim seizmičkim aktivnostima, no i na ovom području mogu se dogoditi jaki potresi. Jedan od najrazorniji je onaj koji magnitude 6.8 koji je 1953. godine pogodio grčke Jonske otoke. Iako su jaki potresi u Europi uglavnom iznimka, niz značajnih potresa pogodio je Balkan 27. studenog 2019. godine, a epicentri su bili u Bosni, Albaniji i na Kreti.

Geolozi su zabrinuti da bi se ti događaji mogli nastaviti te da bi se mogli dogoditi i jači, razorniji potresi. Hrvatsku su u 2020. godini pogodila dva jaka potresa. U jutarnjim satima 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute Zagreb i šire zagrebačko područje pogodio je snažan potres magnitude 5.5, a 29. prosinca 2020. godine potres magnitude 6.2 pogodio je petrinjsko područje.

Balkan – regija koja se proteže od Hrvatske do kontinentalne Grčke i grčkih otoka na jugu – ima vrlo složenu geologiju. Cijela regija tektonski je aktivna zbog kompresije Zemljine kore na sjeveru i zbog subdukcije – kada se jedna tektonska ploča pomiče ispod druge – na jugu. Svaki proces pogađa ovaj dio svijeta čestim, iako obično malim, podrhtavanjem.

Nakon jakog potresa obično uslijedi niz naknadnih potresa što znači da nedavni potresi u jugoistočnoj Europi nisu neobični, ali možda nisu oslobodili svu zadržanu seizmičku energiju. Brojni geološki zakoni kažu da se naknadni potresi smanjuju po jačini i učestalosti nakon prvog, najjačeg potresa. Iako nakon jakog potresa obično slijedi niz slabijih, može se dogoditi da takvi potresi izazovu još snažnije, razornije potrese.

Možda najekstremnija epizoda kaskadnih potresa u novijoj povijesti dogodila se na Novom Zelandu 2010. godine. U rujnu te godine drugi novozelandski grad Christchurch pretrpio je potres magnitude 7.1. No, nakon toga je uslijedio razorni potres u veljači 2011. godine tijekom kojeg je stradalo 185 ljudi, pri čemu je i sam grad teško razoren. Nakon prvog događaja u rujnu 2010., uslijedilo je više od 10 000 naknadnih potresa.

Dakle, iako geolozi često očekuju da će naknadni potresi biti manji i manje destruktivni od prvog, to nije uvijek slučaj. Naknadni potresi mogu srušiti zgrade koje su oslabljene prvim potresom ili ometati pokušaje spašavanja onih koji su zarobljeni u zgradama.

Podaci iz 2019. godine pokazuju da je na Balkanu od 18. stoljeća 17 potresa magnitude veće od 6, a nakon svakog od njih uslijedio je niz naknadnih potresa, piše Conversation. Modeli sugeriraju da će se ovi ciklusi potresa i ‘aftershockova’ nastaviti pa nisu rijetki slučajevi da jedan potres uzrokuje drugi, a ovaj sljedeći i tako dalje.

To se dogodilo i nakon razornog potresa koji je pogodio krajem prosinca Sisačko-moslavačku županiju. Nakon potresa magnitude 6.2, uslijedio je niz naknadnih potresa koji ni do danas nisu prestali. Podaci seizmološke službe pri geofizičkom odsjeku PMF-a pokazali su da je u razdoblju od 5. siječnja do 6. siječnja zabilježeno 47 potresa. Četiri su bili magnitude veće od 3, a njih 18 bilo je magnitude od 2 do 3, javlja N1.

Facebook Komentari