Capak: Imamo prilično izražen silazni trend novooboljelih

Foto: N1

Šef HZJZ-a Krunoslav Capak dao je pregled aktualne epidemiološke situacije.

“Pad u prva tri dana ovoga tjedna u usporedbi s prva tri dana prošloga tjedna iznosi -36,18 posto. Dakle, imamo prilično izražen silazni trend novooboljelih”, kazao je Capak.

14-dnevna stopa incidencije je 334,4 na 100.000. Najbolju poziciju ima Dubrovačko-neretvanska županija s 165,8. najvišu incidenciju ima Međimurska županija s 536.7.

Hrvatska na ljestvici 14-dnevne stope incidencije zauzima 11 mjesto. Sada smo u donjoj polovici ljestvice.

Cijepljeno je 16.425 iz sustava zdravstva, 15.848 iz sustava domova za starije. U Sisačko-moslavačkoj županiji su ukupno do jučer u 19 sati cijepljene 3.373 osobe.

Riječ je potom preuzeo ministar zdravstva Vili Beroš. “Stopa ukazuje na odgovornost hrvatskih građana, ali i učinkovitost naših mjera. Danas možemo svjedočiti da je prvi puta nakon 22. studenog pad broja hospitaliziranih ispod 2000, danas ih imamo 1993. Broj preminulih je danas ispod 30, što je i dalje velika brojka, ali manja nego ranijih dana. Stoga smo mišljenja da, uz prisutnu odgovornost građana, mjere doista djeluju. Nemojte misliti da mislimo da je kraj epidemije. Dapače, moramo biti i dalje oprezni, misliti na neke druge mogućnosti, moramo biti uvijek korak ispred eventualne ugroze. Međutim, u ovom trenutku možemo zaključiti da ove naše balansirane mjere polučuju rezultate i da upravo taj balans svih tih mjera je optimalna i na neki način pobjednička formula, barem u Hrvatskoj, kada je riječ o borbi protiv ove epidemije”, kazao je ministar Beroš i dodao:

“Međutim, opreza nikada dosta.”

“Činjenica je da broj bolesnika u Areni Zagreb stalno pada. Međutim, morate znati i sljedeće – mi moramo biti pripremljeni i biti nekoliko koraka ispred, ako je to ikako moguće. Nećemo brzati u odluci o zatvaranju Arene Zagreb, bez obzira na mali broj bolesnika”, kazao je Beroš govoreći o upitima koje su zaprimili o potencijalnom zaprimanju tog centra za covid bolesnika.

Riječ je potom preuzela Alemka Markotić iz Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević. Počela je s apelom.

“Jedan dio bolesnika, nažalost i oni koji imaju komordibitete, nekad dođe prekasno u bolnicu i prekasno se jave liječnicima, i onda je liječenje puno teže i zahtjevnije. Upozoravam i molim sve, one pogotovo one koji imaju kronične bolesti, da se svakako jave svom liječniku ili u bolnicu ako imaju izraženije simptome”, kazala je.

“Poslije covida se sve više jasno događaju različite posljedice po zdravlje onih koji su preboljeli covid. Izašla je jedna studija u prestižnom časopisu Lancetu – to je studija koja je obuhvatila najduže razdoblje i najveći broj ispitanika. Kolege iz Kine pratili su oko 1733 bolesnika nekih šest mjeseci. To je najznačajniji broj ispitanika dosad i najdulje vrijeme praćenja. Zabrinjavajuće je da je praktično 76 posto bolesnika praćenih šest mjeseci, imalo barem jedan od nekakvih simptoma koji su utjecali na kvalitetu života i zdravstveno stanje. Moram napomenuti da su češći simptomi bili kod žena, iako je nešto veći bio omjer muškaraca, 52 posto u ispitanih. Ono što je najčešće zabilježeno dosad da je jedan jako izražen umor i slabost mišića, kod gotovo 63 posto bolesnika. Zatim, iza toga slijedi njih 26 posto koji su imali probleme sa spavanjem, a gotov 23 posto je imalo određene psihičke tegobe – depresija, uznemirenost. Ako se gledala funkcija pluća, kod značajnog postotka ljudi izmjena plinova nije bila adekvatna kao kod zdravih ljudi”, istaknula je Markotić.

Oni koji su imali teže simptome su u post-covid razdoblju imali teže simptome koji su duže trajali, stoga je bitno da se ljudi jave liječnicima, pogotovo ako imaju izražene simptome, dodala je.

Riječ je potom preuzeo ministar Davor Božinović. “Donesena je nova odluka o granicama. Trenutna odluka je na snazi do 15. siječnja, a nova je usklađena s preporukama Vijeća o privremenom ograničenju neobveznih putovanja, pogotovo država u kojima se širi i novi soj koronavirusa. Popis država koji je sastavni dio odluke donosit će HZJZ, a prema tim putnicima primjenjivat će se posebne epidemiološke mjere, što znači da će pri ulasku u Hrvatsku morati pokazati negativan test i odredit će im se izolacija od 14 dana. Trenutačno su na tom popisu Velika Britanija i Južnoafrička Republika. Karantena se može skratiti na 7 dana ako osoba sama obavi PCR u ovlaštenim ustanovama i ukoliko test bude negativan”, kazao je.

“Zbog povećanog broja osoba koje putuju s ciljem dopremanja pomoći uvedena su posebna pravila te će isti moći ući u Hrvatsku temeljem prethodne suglasnosti stožera, drugim riječima bez testa”, također je kazao.

“Putnici koji ulaze u Hrvatsku iz trećih zemalja zbog neodgodivih razloga, imat će slične uvjete kao i putnici koji putuju iz EU-a, ali po dolasku iz trećih zemalja zbog neodgodivih osobnih razloga, kao što su nazočnost sahranama, liječenje, ulazak i boravak na području RH će se ograničiti na maksimalno 12 sati”, također je kazao.

Na novinarsko pitanje o nuspojavama Capak je kazao sljedeće: “Imamo 86 prijava nuspojava, svaka se validira od posebnog povjerenstva. Većina nuspojave koje se primaju su blage naravi, blaga temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, blagi osip. Imali smo i ozbiljnih nuspojava, kao ozbiljnih alergijskih reakcija. Mlada liječnica specijalizantica Bjelovara imala je određene neurološke tegobe nakon cijepljenja. Međutim, povjerenstvo sastavljeno od kliničara koji su ju liječili, neurologa i epidemiologa iz HZJZ-a te stručnjaka iz HALMED-a, je donijelo odluku da se ne radi o nuspojavi cjepiva”, kazao je Capak. Nema kombiniranja cjepiva, kazao je.

Potom je komentirao cijepljenje u drugoj fazi te jesu li u pripremi dvorane za masovna cijepljenja. “Prelazak na drugu fazu prioriteta ovisi o situaciji u županijama. Neke su očito riješile prvu fazu, zdravstvene djelatnike i domove, pa mogu prijeći na drugu fazu. Mi smo u planu cijepljenja ostavili mogućnost da se cijepljenja organiziraju da budu i mobilni timovi i masovna cijepna mjesta. U ovom trenu nema potrebe za masovnim cijepnim mjestima jer dobivamo male količine cjepiva. Ako dođe AstraZeneca onda će sve dolaziti u obzir”, kazao je Capak.

Capak je potom odgovorio na pitanje koje se ticalo kampanje i borbe protiv antivaksera. “Kampanja se intenzivira, to možete primijetiti u medijima. Naravno da će mediji u budućnosti provođenja kampanje biti puno više zastupljeni, što se tiče antivaksera najbolji način borbe protiv njih je točna informacija, precizna, stručna i pravovremena dostavljena svima i na vrijeme”, istaknuo je.

Sljedeće novinarsko pitanje odnosilo se na nove slučajeve te zašto u proteklih nekoliko dana imamo manje testiranja.

“Za ovaj tjedan nismo vadili taj podataka, ali oko 40 do 50 posto su osobe koje su iz samoizolacije. Smanjeni broj testiranja je zato što su smanjeni zahtjevi. Netko treba odlučiti da će doći na test ili treba dobiti uputnicu od liječnika primarne zdravstvene zaštite, nešto su smanjeni zahtjevi u ovom trenutku. S obzirom na mali udio pozitivnih u ukupno testiranih, očito nema ni potrebe da ti zahtjevi budu veći”, kazao je Capak.

“Mi komuniciramo broj umrlih u bolnicama jer to možemo dobiti u roku od 24 sata. Broj umrlih kod kuće ili nekom drugom mjestu, ćemo korigirati. Kad netko umre doma onda se moraju neke druge stvari ispuniti. Mortalitetna statistika kasni neko vrijeme, ali naravno da ćemo mi pribrojiti sve kad dobijemo podatke i obavijestiti javnost. Do 30.10 je 19 ljudi izvan zdravstvenih ustanova umrlo od covida. Konačna brojka za 2020. će nam biti poznata za mjesec dana”, kazao je Capak.

“Činjenica je da se od jutros u medijima pojavila informacija o nejednakom plaćanju posebne nagrade pojedinim vozačima u pojedinim Domovima zdravlja. Jutros sam dao zadatak službama da ispitaju o čemu se radi. Doista smo ustanovili tu neujednačenu praksu, neki Domovi zdravlja nisu uzeli u obzir odluku Stožera od 23. ožujka.”

“Odluka vlade je vrlo jasna i svi oni koji rade na pružanju zaštite covid bolesnicima moraju dobiti nagradu. I sam sam u nekoliko navrata rekao da je koeficijent vozača saniteta iznimno mali, taj problem je nastao davnih godina. Intencija je da povisimo taj koeficijent”, kazao je ministar Beroš odgovarajući na pitanje koje se ticalo neisplate nagrade dijelu vozača saniteta. Beroš kaže da smatra da su koeficijenti plaća vozača saniteta niski, ali da ne mogu biti isti kao koeficijenti vozača hitnog prijevoza.

Sljedeće novinarsko pitanje odnosilo se na gužve te kako je moguće da inspektori nisu vidjeli gužve.

“Mi smo kao Nacionalni stožer preko portala i društvenih mreža pa smo s tim u vezi poslali uputu stožerima na lokalnim razinama, da ulože dodatni napor u provjeri pridržavanja mjera, u slučaju kršenja mjera koje ne mogu sami otkloniti mogu se obratiti nama. To im je dodatno pojašnjeno. Nismo dosad dobili povratnu informaciju da im je potrebna pomoć”, kazao je Božinović.

Što je sa strategijom hvatanja kontakata? “Ta strategija nikad nije napuštena. Strategije stavljanja u izolaciju oboljelih i kontakata nikad nije napuštena. Mi smo zaposlili studente i dodatne osobe, na zadnjem sastanku u 11. mjesecu kad smo imali po 3.000, 4.000 oboljelih, sto timova nije moglo sve to uhvatiti. Tada su se izjasnili da sve stižu kroz dva tri dana. Ponekad se dogodi da to nije problem epidemiologa, nego netko nije naveo kontakt. Može se nekada dogoditi i propust epidemiologa, ne kažem da se to ne može dogoditi. Ali sasvim sigurno vam tvrdim da ta strategija nije nikada napuštena, jer je to osnovni način borbe protiv koronavirusne infekcije i ove epidemije”, kazao je Capak odgovarajući na novinarsko pitanje.

“Prošli put smo jasno rekli da se ona ne vezuje za državljanstvo, već za područje države iz koje se dolazi. Pitanje državljanstva tu nema nikakvu važnost, već na kojoj je listi država, listi koju je izradio HZJZ”, kazao je ministar Božinović na pitanje koje se ticalo odnosa prema hrvatskim građanima iz BiH prilikom prelaska granice.

Naš Hrvoje Krešić ministar Beroša upitao je da komentira medijske napise da neki zdravstveni radnici u KBC-u Zagreb neće dobiti cijele plaće odmah, već će ona biti isplaćena na rate. Ministar kaže da je i o tom problemu saznao iz medija i odmah poslao upit nadležnima, u ovom slučaju ravnatelja KBC-a Zagreb, Anti Ćorušiću.

“On mi tvrdi da neki voditelji ustrojbenih jedinica nisu njemu donijeli, pokazali izvršeni rad za prošli mjesec, stoga nekolicini radnika nije mogao odrediti u potpunosti plaću. Stoga će se nekolicini isplatiti osnovna plaća, a ostatak kasnije. Riječ je o pogrešci, što je u domeni ravnatelja zdravstvene ustanove”, kaže Beroš, javlja N1.

Facebook Komentari