Da ne spavaju pod zvijezdama pobrinuli su se dobri ljudi. Ali nije lako: 1991. sam bježala… Sada sam stara, da budem negdje na tuđem pragu… ne mogu

Dnevnik.hr

Svoje srušene kvadrate gospođa Đurđa svaki dan gleda iz kamp-kućice koju je dobila od dobrih ljudi.

“To mi je donirao neki čovjek, nije htio reći ni imena ni prezimena, on je nju meni dovezao, da imam negdje biti. Nitko tu nije bio osim vas novinara!“, kaže Đurđa Dražetić.

Pa je nama novinarima, kad nema kome drugom, objasnila kako se grije. “Grijalica grije, obučem pidžamu, stavim kapu na glavu, pokrijem se i spavam”, opisala je kako provodi sve hladnije noći.

Obišlo se i peteročlanu obitelj Likević. Spavaju u montažnoj kućici. Njihova, u ratu obnovljena kuća, potpuno je neiskoristiva.

“To smo mi preko svojih rodbina, prijatelja, urgirali po tome“, kaže Sandra Likević iz Sibića dodajući kako, da nisu dobili ovu kućicu, ne bi spavali pod krovom.

Josip iz istog sela kaže kako roditelji žive u kamp-kućici. Hladnoću trpe uz pomoć grijalice, sanitarnog čvora nema pa odlaze u polje.

Njegova crvena naljepnica tek je jedna u nizu koje su statičari zalijepili. Prijavljen je 32.761 objekta, obišli su ih 14 780. Bit će ih još, jer iako je prošlo dva tjedna od potresa, sisački župan otkrio je da su otkrivene nove općine sa štetama.

“Na današnjem sastanku saznali smo i za određene štete na području općina za koje nismo do sad vodili da su nastradale, Matička Ves, Jasenovac i Hrvatska Dubica”, kaže župan Ivo Žinić. Stradalima, za koje se otprije zna, od jučer kuha Pleter. Zamijenili su već uhodane kuhare volontere.

“Nemam u mogućnosti sebi gdje prirediti hranu, jedino salatu i drugo ništa nemam”, kaže Dubravko Mozer iz Petrinje.

Po selima hranu razvozi Crveni križ. “U 7, 8 mjesta smo nosili kruh i osnovne namirnice i onda toplu hranu u jako nepristupačna sela“, govori Kristijan iz Crvenog križa.

Tople pizze iz krušne peći izlaze kao na traci. Ruke volontera iz cijele Hrvatske na dan ih pripreme i 900. “Krenemo u 10 ujutro i pečemo do 7, 8 sati navečer, dokle god imamo tijesta”, kaže Ivan Vanjek, iz Pizza Premium Brandsa, dodajući kako namirnice namiruju iz donacija, kako privatnih, tako i onih od tvrtki.

Punom parom rade i žurne službe po Petrinji – danas je HGSS “spašavao” gruntovnicu. “Ja ću vam reći da to je najopasniji posao sada koji se radi u Petrinji. Sve jedna zgrada ima ne jednu, nego bi trebala imati tri crvene naljepnice“, govori zamjenik gradonačelnika Petrinje Branimir Bešić.

Zbog jedne takve Sašina obitelj završila je u sisačkom kontejnerskom naselju, u kućici broj 18.

“Ima kreveti, grijanje, WC-i grijani, tuševi su došli. Kakva je situacija, sve pet. Pojest ćemo konzervu ako ovo ne valja, moramo preživit, mi smo tu gladni, ali ljudi koji su na selu njima je još gore“, govori Saša Mikočević iz Siska.

Ali ljudi sa sela u takve organizirane smještaje ne žele, iako je iz županije i danas poručeno da je to mogućnost umjesto spavanja na hladnoći.

“Ja sam ’91. bježala, osam godina nisam došla kući, ja sam sad stara, da budem negdje na tuđem pragu… ne mogu“, kaže tiho, ispod glasa gospođa Đurđa.

S Jadranom Kapovićem iz HGSS-a u Petrinji je razgovarao reporter Dnevnika Nove TV Andrija Jarak.

Zima, snijeg i led, kaže, u akcijama sanacije ne stvaraju im veće probleme.

“Samo smo malo oprezniji”, kaže.

“Bili smo u puno institucija, sve radimo sa statičarima koji prema nekim međunarodnim standardima imaju prepozicije kako se to radi. Imamo i mi neke svoje paramtere, sve se radi u suradnji sa Stožerom. Evakuirali smo umjetnine, arhive iz raznih institucija, sve što je vrijedno i što je bitno da bi te institucije mogle nastaviti raditi“, kazao je Kapović.

Objasnio je i kako su dronom mapirali potresom pogođeno područje.

“To je jedan od sposobnosti koju smo možda najviše pokazali, mapirali smo područje grada Siska, Petrinje i Gline. To je zaista veliko područje od oko 3700 hektara. Snimamo slike visoke rezolucije koje onda obrađuje ih Geološki fakultet. Iz zraka se mogu vidjeti oštećenja, i može se vidjeti koji su objekti za rušenje, a i svi ih mogu pregledati“, kaže dodajući kako je to ogromno područje zahtjevno i za pregledavanje.

“Ali je zaista u pitanju visoka rezolucija, 5,6 cm po pikselu, što je zaista puno i stvarno se mogu detektirati i najmanja oštećenja“, kaže Kapović.

Kakvo je raspoloženje u redovima samog HGSS-a?

“Mi se obučavamo i za ovakve situacije, tu smo već 16 dana i već ulazimo u neku rutinu. Smjene su po 48 sati, primarna nam je sada sanacija, ali i ostalo poput dostave lijekova. Aktivnosti smo proširili i na općine koje nisu ugrožene potresom, ali su zabačene“, kaže Kapović.

“Ovo je unazad 30, 40 godina nešto najopsežnije što smo radili, uz poplave u Gunji i Posavini, ovo jedna nacionalna akcija HGSS-a. Sspašavatelji i spašavateljice iz cijele Hrvatske došli su pomoći“, rekao je Kapović, piše Dnevnik.hr

Facebook Komentari