Ključno za razvoj zemlje: Zbog pandemije i potresa pod upitnikom početak popisa stanovništva

Zbog pandemije COVID-19 u Državnom zavodu za statistiku (DZS) razmišljaju o pomicanju datuma popisa stanovništva, kućanstava i stanova, čija je prva faza trebala početi 1. travnja. To se moglo i očekivati jer je popis stanovništva izuzetno važan za zemlju i moraju se dobiti točni podaci o broju i dobi stanovnika po općinama, gradovima i županijama, njihovu obrazovanju i ekonomskoj moći.

Uz epidemiju, ni potres na Banovini ne ide u prilog tome da se popis počne provoditi kad je i planirano, jer će mnogi stanovnici biti raseljeni pa ćemo dobiti netočne podatke, a to je najmanje što nam treba budući da smo dosad imali, slobodno možemo reći, kupus kad je riječ o podacima. Primjerice, imamo više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika i više birača s prebivalištem u Hrvatskoj nego punoljetnih građana. Budući da je u prošlom desetljeću Hrvatsku pogodio najveći val iseljavanja mladih te se procjenjuje da se iselilo najmanje 350 tisuća građana, tim više važno je da podaci iz popisa stanovništva budu točni. Osim toga, nakon popisa Hrvatska napokon treba dobiti i registar stanovništva koji će biti baza podataka za upravljanje zemljom, za kreiranje obrazovne, socijalne, zdravstvene i razvojne politike, a uvođenje registra stanovništva i naša je obveza prema EU koju trebamo ispuniti do 2022. godine

Mi još uvijek nemamo objedinjene podatke o učenicima, studentima, zaposlenima, poreznim obveznicima, umirovljenicima, zdravstvenim osiguranicima na jednom mjestu, a što bismo trebali dobiti s registrom stanovništva. Na naše pitanje Državnom zavodu za statistiku razmišlja li se o odgodi popisa stanovništva zbog pandemije, ali i potresa, dobili smo sljedeći odgovor: “U tijeku su pripreme za najsloženije i najopsežnije statističko istraživanje s obzirom na brojnost obuhvaćenih jedinica te najbogatiji izvor podataka o stanovništvu neke zemlje – Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. Cilj je Popisa utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i o obilježjima kućanstava i stanova. S obzirom na pandemiju uzrokovanu virusom COVID-19, u Državnom zavodu za statistiku razmišljamo o pomicanju datuma Popisa, o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena.”

Prema procjenama demografa, Hrvatska sada ima manje od četiri milijuna stanovnika, a na posljednjem popisu stanovništva 2011. imali smo 4,284 milijuna stanovnika.

Posljednje procjene DZS-a pokazivale su da je Hrvatska 2019. imala 4,067 milijuna ljudi, no s obzirom na to da se mnogi iseljeni ne odjavljuju, realnije je da smo, kako kažu demografi, pali ispod četiri milijuna ljudi. Inače, prema procjeni DZS-a, imamo 845 tisuća hrvatskih građana u dobi od 65 i više godina, a samo 584 tisuća djece do 14 godina. Dobro je poznato i da se ubrajamo u najstarije europke nacije. Inače, ovogodišnji popis stanovništva treba biti i prvi elektronički, jer bi se građani i samopopisivali putem sustava e-Građani. Tako je bilo planirano da se u prvoj fazi popisa od 1. do 10. travnja građani mogu sami popisati putem sustava e-Građani, u kojem je lani bilo registrirano oko 750 tisuća građana, no to ne znači da svi koriste taj sustav pa su iz DZS-a smatrali da će svaki postotak iznad 20% samopopisanih biti uspjeh. Nakon prve, elektroničke faze popisa, slijedi faza provjere i popisivanje stanovnika na terenu. Naime, provjera samopopisanih građana putem sustava e-Građani nužna je jer se za stanovnike Hrvatske mogu prijaviti i oni koji su u drugim zemljama pa, ako se ne provjere njihove adrese i pogreške ne ponište u sustavu, onda bismo opet dobili fiktivne stanovnike.

Za demografe je bio sporan i koncept uobičajenog mjesta stanovanja prema kojem je osoba uoči referentnog trenutka popisa, a to je 31. ožujka 2021., živjela u svom mjestu stanovanja barem godinu dana, jer članovi kućanstava mogu navesti i da su im ukućani otišli privremeno, da su prije toga živjeli u Hrvatskoj i namjeravaju se vratiti. U drugoj fazi popisa stanovništva, planiranoj prije pandemije, od 16. travnja do 7. svibnja 2021. popisivači će one koji se nisu popisali online popisati na terenu pomoću elektroničkih uređaja i obaviti kontrolu i ispraviti pogreške nastale samopopisivanjem građana. Popisivači će na terenu imati informaciju koja su se kućanstva i osobe i na kojim adresama samopopisali putem interneta i obići će te adrese. Iako su građani dužni dati točne podatke, nije propisana sankcija za davanje netočnih, primjerice ako netko kaže da mu je član obitelji privremeno otišao na koji mjesec u Njemačku ili susjedne zemlje, a zapravo se odselio. Inače, prema statistikama, u idealnim uvjetima ne popiše se točno 3% građana. Za Hrvatsku, koja godinama ima kaos u podacima, sve blizu tog postotka bio bi uspjeh, piše Večernji.

Facebook Komentari