Otvoreno HRT-a: Kakva je sudbina Donalda Trumpa?

Nakon jučerašnjih nereda, američki Kongres potvrdio je pobjedu Joea Bidena na predsjedničkim izborima.

Prizori nasilne provale pristaša Donalda Trumpa u zgradu Kongresa – simbol američke demokracije – anarhije i kaosa u kojem je poginulo četvero ljudi zgrozili su svijet. Dan nakon nasilja i vandalizma, kakvi dosad nisu viđeni na Capitolu, Donald Trump obećava mirnu tranziciju vlasti i poručuje: “Iako je ovo kraj mojega mandata, to je tek početak borbe da Amerika ponovno postane velika”.

U Washingtonu izvanredno stanje ostaje na snazi sve do inauguracije 20. siječnja. Koje su posljedice ovog napada na američku demokraciju? Kakva je sudbina Donalda Trumpa, što je ostavština njegova mandata?

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman primio je u oproštajni posjet američkog veleposlanika Roberta Kohorsta.

On nije klasični diplomat, dolazi iz poslovnog svijeta, radio je na jačanju bilateralnih odnosa i njegova ostavština je rad na ukidanju programa viznog režima i pokretanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, rekao je Grlić Radman.

– On nije zadovoljan sa slikom koja je obišla cijeli svijet, kao zemlje koja je nama bila uzor i predstavljala sigurnost, to je bio stup transatlantske sigurnosti, a Hrvatska je članica NATO saveza.

To je iznenađenje za ljude koji dugo prate američku demokraciju, navodi Ivan Grdešić, bivši veleposlanik RH u SAD-u, dekan Sveučilišta Libertas.

– Američki politički život jest bio obilježen sukobima i tom kontekstu nasilje nije nešto nepoznato, ali ovo je prvi puta da je napravljena takva invazija Capitola i to je neugodno iznenađenje za one koji vole tu državu.

Čini se da je bilo dosta propusta, smatra Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN, posebice u svjetlu najave da bi se moglo nešto veliko dogoditi i moglo se pretpostaviti da će doći do pohoda prema zgradi Capitola.

– Sigurnosni stručnjaci tada upotrijebe sva sredstva za zaštitu, a sada se relativno lako ušlo u tu zgradu. Oni su imali praktično otvoren pristup, policajci su bili u nekoj vrsti razgovora s prosvjednicima. Policajci su postupili po procedurama, zaštitili su čelne ljude i izvukli ih van prema protokolima, ali je to na neki način bilo iznenađenje jer se nije očekivalo da će se baš tako nešto dogoditi. Na kraju je potpredsjednik pozvao nacionalnu gardu. A u tom razdoblju do vraćanja kongresnika u dvoranu prošlo je nekoliko sati.

Ovakav upad u Kongres se nikada nije dogodio.

Predsjednik je bio taj koji ih je pozvao, on je bio taj koji je huškao i upozorio svog potpredsjednika da pazi što će raditi, naveo je Tvrtko Jakovina, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– To je nešto što nismo do sada vidjeli i to je nešto što će ostati uz Trumpa. Ovdje ste imali vrh vlasti koji 64 dana odbija priznati rezultate izbora. To se nije smjelo dogoditi, bez obzira predstavlja li to većinu amerikanaca i dogodilo se to da je odlazeći predsjednik izgubio vlast i izgubio je oba doma Kongresa, dodaje.

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković je rekao da je ubojstvo Ashlee Babbitt čista egzekucija.

– Može se pogledati kako pripadnik sigurnosti puca u nju izravno u glavu. Demonstracije u ovoj državi su moguće, ali ovo je slobodno možemo reći pokušaj državnog udara iniciran iz samog vrha, rekao je.

U formalnom smislu ne bi se moglo govoriti o klasičnom državnom udaru, o puču, smatra Grdešić, ali ističe da je sigurno riječ o remećenju demokratske procedure.

– Demokracije su nesigurne same po sebi. Mi ne znamo što će se dogoditi, tko će pobijediti, tko će izgubiti, ali znamo kakva je procedura da se do toga dođe. Uništavanje insitucionalnih procedura je nešto što će barem za politologiju ostati kao nešto što je katastrofalno, rekao je.

Na pitanje da neke države poput Rusije likuju, Grlić Radman kaže da je ovdje narušen pravni poredak, povjerenje u institucije i vladavina prava.

– Živimo u opasnom vremenu, vremenu velikih izazova i moramo se svi skupa boriti da je jedini svjetski poredak održiv onaj koji poštuje ljudska prava.

Kako se to može odraziti na američku vanjsku politiku, Cvrtila kaže da će se odraziti sigurno na taj autoritet koji su SAD imale i da će Biden imati zadatak da obnovi koheziju zapadnog svijeta.

– Ne treba očekivati nagle promjene i da će Biden odjednom pomiriti američke države, jer neće i tu SAD gube autoritet.

Tko su ljudi koji su upali u Kongres i koji je to profil ljudi, Jakovina ističe da su nosili zastavu Gruzije, vjerojatno misleći na Georgiu. Došlo je 30 000 ljudi iz različitih država.

– Bio sam na inauguraciji predsjednika Busha, također su ljudi vikali o ukradenim izborima, to nije problem. Problem je s političkom pozadinom i onim tko je inspirirao taj trenutak. Pitanje je što će se sada događati s Republikanskom strankom. Ovi ljudi zaista vjeruju da su izbori ukradeni, ali ne znaju razliku u zastavi između Georgie i Gruziju, to je problem za demokracije, to je i odgovornost medija. Ovo je šansa za Europsku uniju da reagira pružanjem ruke SAD-u se povežu anglo-atlanske organizacije ponovno.

Budućnost Republikanske stranke pod Trumpom više ne postoji, smatra Grdešić.

– Mislim da će Republikanci po malo početi otimati vlast od Trumpovih sljedbenika. će se raspasti u niz frakcija i pretvoriti u stranku za koju nitko ne želi glasati. Postoje procjene da bi mogao biti optužen za niz poreznih utaja, za neke druge opstrukcije Ustava, prijenosa vlasti, premda mislim da to neće odmah doći na red, mislim da Biden ne želi obilježiti svoj početak mandata odrediti s Trumpom., nego će nakon nekog vremena novih inicijativa državni tužitelj pokrenuti optužnicu za porezni dug.

Hoće li Trump ostati zapamćen i po ratu s medijima, Vinković kaže da koliko je to odgovaralo njemu, toliko i medijima.

– Oni su uživali u svađi s njim. Trebali su reagirati kada je pozvao ljude prema Capitolu Hillu, trebao je izaći netko i reći dosta je.

Grlić Radman smatra da će se Repulikanci pokušati konsolidirati i tražiti novo lice. A ono što je važno za Hrvatsku i za Europsku uniju očekujemo važne smjernice nove Bidenove administracije i to vrlo žurno.

– Prije svega očekujemo jačanje, zapravo jasniji stav oko transatlanskim odnosima i povratak mulitilateralizmu, odnosno Pariškom sporazumu, te jačanje gospodarstva s EU, a poglavito s Njemačkom.

U čijim su rukama nuklearni kodovi u prijelaznom razdoblju, Cvrtila kaže da se ne treba toga plašiti jer za to postoje vrlo striktne procedure i da ne može on samostalno donositi odluke.

– Za njegov opoziv je kaže, prekratko vrijeme i potreban je veliki konsenzus, a jedino što bi se moglo dogoditi je da se više nikad ne može kandidirati za predsjednika. Mislim da čuvari procedure ne smiju ponovno dopustiti ulazak nekoga takvog tko može uznemiriti politički život, rekao je Cvrtila.

Ovaj politički ambijent SAD-a nije od jučer, Trump nije izmislio radikalizam, navodi Grdešić.

– Prije 30-ak godina je počeo obračun političkih stranaka. Republikanci već duže vrijeme vode politiku spaljene zemlje Demokratske stranke, učiniti sve da ih se uništi. To je na neki način povezivalo obespravljene i šamane, oni su u konfkliktnom ratu političara pronašli svoj legitimitet. To je nešto što traje, Trump je vrhunac toga i nadam se da ćemo ugasiti svjetlo za njime, navodi Grdešić, piše HRT.

Facebook Komentari