Pčelari upozoravaju: Upitna je proizvodnja meda, bojimo se da će samo oni najuporniji opstati

Pčelari očajno upozoravaju kako pčele sve više umiru te da je upitna proizvodnja meda. Kao razlog navode klimatske promjene i korištenje insekticida u poljoprivredi.

– Zadnje tri ili četiri godine bilježimo stalni pad proizvodnje meda. Nama pčelarima je u navici da se uvijek nadamo. Najlošija je bila prošla godina, ove se nadamo da će biti nešto bolja, jer ako se ostvari prošla onda je to stvarno katastrofa. I ranijih godina uvozni lobi je dopremao na naše tržište uvozni med, ove godine moglo bi ga biti i više, toga je uvijek bilo i biti će.

Istina je da su pčelari pretrpjeli gubitke, kako zbog smanjene proizvodnje meda, tako i zbog gubitaka društava. Ima kolega kojima je uginulo i više od 50 posto pčela, glavni razlog po meni je varoa koja desetkuje pčelinjake.

Prošle godine većina nas je tretirala pčelinjake protiv varoe i više od potrebnog, no, ipak su košnice ostale prazne. Mnogima nije jasno gdje su nestale pčele unatoč toga što su im košnice pune meda – rekao je Antun Lukičević iskusni pčelar iz Sibinja kod Slavonskog Broda, te dodao.

– I u ovoj krizi s medom, nedostatku kvalitetne paše, posebno kada je u pitanju bagrem koji je naša glavna paša, imao sam društava koja su mi donijela nešto meda. Imam pčele na pet lokacija. U pčelinjacima koji su mi u brdu na 400 metara nadmorske visine bilo je meda, jer bagrem nije smrzao, dok u pčelinjacima u nizini nije bilo dovoljno meda niti za njih same – kaže Antun Lukičević.

Od trenutka kada pčele nestanu čovječanstvu će ostati još četiri godine života, rekao je jednom prigodom Albert Einstein.. Posljedice možda ne bi bile baš toliko drastične, ali u svakom slučaju svijet bi se našao u velikim problemima.

Iako se o problematici proizvodnje meda i nestanku pčela zadnjih nekoliko godina piše po svim medijima, ona je opasno kulminirala do kritične točke za proizvođače. Nastala šteta mogla bi se osjetiti u svim segmentima, od proizvođača preko otkupljivača pa konačno i među potrošačima ove sirovine.

Ljudi bi se trebali ugledati malo više na pčele, smatra ovaj vrsni pčelar.

– Neki moji prijatelji su mi se hvalili kako su prije ove krize imali puno više meda, a ja im kažem trebali ste tada ostaviti malo meda sa strane, kako i kada je u pitanju novac. Kada ga ima malo više, valja malo sakriti pod jastuk za „crne“ dane, tako je i s medom. No, u ljudskoj naravi je potrošiti kada ima, a onda kada nastanu ovakve godine, svi kukaju kako nemaju meda.

Uz sve probleme s kojima su se suočili hrvatski pčelari problem nastaje i u državi koja pčelare ne shvaća kao ozbiljne robne proizvođače iako se godišnje u Hrvatskoj proizvede nekoliko tisuća tona meda. Kriza koja je pogodila proizvođače i otkupljivače mogla bi se štetno odraziti i na potrošače.

Rehabilitacija pčela nije moguća nikakvim umjetnim putovima nego jedino ako se rehabilitira priroda. Za sada se pčelari ne mogu nikako osigurati kako bi nadoknadili svoje gubitke, jer osim poticaja koji im se smanjuje iz godine u godinu njih ne veže nikakav ugovor s otkupljivačima, a država im za sada ne želi priznati nikakvu elementarnu nepogodu.

Pčelarima pčelarstvo nije samo posao nego i način života. Nadaju da će njihove probleme prije ili kasnije ipak netko čuti, samo da to ne bude prekasno i da će se uvidjeti vrijednost proizvodnje domaćeg hrvatskog meda.

Sličnog razmišljanja su i drugi pčelari, koji se ne mogu pohvalit nekim količinama meda kojeg su prikupili od pčela prošle 2020. godine.

Hrvatski pčelari već nekoliko godina za redom bilježe gubitak, zbog slabog unosa nektara i manje količine meda kojeg dobiju od pčela.

Milanu Božiću, pčelaru iz Nurkovca kod Požege, med glavni izvor prihoda za život.

– Po meni glavni razlog su velike klimatske promjene koje osjećamo mi ljudi, ali pčele puno više od nas. Prošle godine imao sam oko 50 posto manje meda nego li godinu ranije. Računao sam da će ga od proljeća, pa sve do ljeta biti oko devet tona, ali nije ga bilo više od četiri tone. Nešto je bilo proljetnog voćnog meda, uljana repica iz meni nepoznatog razloga uopće nije medila, bagrem je obećavao, a onda je uslijedio mraz i sve je otišlo u propast. Suncokret koji je trebao mediti dva tjedna medio je svega dva dana. Kada je počeo mediti, naglo se podigla temperatura koja je otišla i do 35 stupnjeva i on je jednostavno pregorio, zasušio je. Što se tiče bolesti kod pčela, osim sporadičnog trovanja kojeg je bilo, bilo je slučajeva i nestanka matica, što je nekim pčelarima donijelo nove probleme. Tako nam već prolazi nekoliko godina, bojim se da će samo oni najuporniji opstati tako da bi mogli imati još manje domaćeg pravog meda – rekao je iskusni pčelar Božić.

Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka Hrvatska ima više od 8000 pčelara i preko 415000 proizvodnih pčelinjih zajednica, a godišnja proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda je veća od 8000 tona. Prosječna godišnja potrošnja meda po stanovniku iznosi dva kilograma, prema podacima iz nacionalnog programa.

No to je mali dio uspoređujući s nekim drugim državama EU, a Hrvatsku prati negativan trend smanjenja broja pčelara i pčelinjih zajednica ponajviše zbog nestabilnih uvjeta tržišta i nepogodnih uvjeta klimatskih promjena. Cijene po kojima se med može ponuditi na tržištu su demotivirajuće za pčelare, a osim toga ruralna područja stalno prati trend iseljavanja, pišu 24sata.

Facebook Komentari