Virusni imunolog Luka Čičin-Šain u Novom danu govorio je o cjepivima protiv koronavirusa.
“Pandemija se i dalje širi, to je nastavak pojave koju smo i do sada imali. Virus je vrlo zarazan, od jednog zaraženog imamo veći broj zaraženih ljudi i jasno je da taj broj mora ići na gore. Tako dođemo do tisuća i tisuća… To je nastavak pojava koje su krenule najesen u ovom drugom valu u Europi”, rekao je Luka Čičin-Šain.
Kazao je kako je poznato da u Velikoj Britaniji ima puno novog soja virusa i da se on širi brže nego onaj soj koji smo upoznali u prvom valu.
“Je li se taj soj proširio na ostatak Europe, ne znamo. U studiji Kristijana Vlahovičeka stoji da u Hrvatskoj za sada nema puno tog virusa. No on kada se pojavi ima potencijal da se širi, i treba nove informacije doznati kako bi se znalo kako postupati”, rekao je on.
Kazao je kako postoji mogućnost korištenja lijekova u borbi protiv virusa, ali da je to nespecifičan pristup borbi protiv virusa.
“Deksametazon je lijek koji djeluje protuupalno i smanjuje imuni odgovor. U kasnijim fazama bolesti imuni sustav djeluje presnažno, pa imamo upalnu oluju koja može dovesti do smrti osobe, stoga taj lijek može pomoći ljudima da se izbore. U Njemačkoj se koriste koagulansi, lijekovi protiv zgrušavanja krvi, jer se zna da zbog zaraze koronom dolazi do zgrušavanja krvi u kapilarima pluća. To su lijekovi koji ne djeluju izravno na virus, a kandidata za lijek za suzbijanje virusa još nema”, rekao je Čičin-Šain.
Kako izgleda odobrenje za korištenje Moderninog cjepiva u Europi?
“Ne znamo konačni ishod. Izvanredna je vijest da je odobreno još jedno cjepivo, ono je prošlo rigorozne kontrole SAD-a. Što više sredstava za borbu protiv virusa imamo, to su nam veće šanse da ga pobijedimo”, rekao je Čičin-Šain i dodao kako nikada u povijesti u roku od otkrivanja virusa do stvaranja cjepiva nije prošlo samo godinu dana.
Kada dovoljan broj ljudi bude procijepljen, sigurni smo, ali do toga ima još dovoljno mjeseci, ističe.
“No još su teški mjeseci pred nama, puno ljudi širi virus dalje, a ljudi su od lockdowna umorni i žele svoj život natrag. No kako otvoriti privredu kada je tog virusa okolo tako puno?”, upitao je znanstvenik.
Cijepljenje u Njemačkoj, gdje on živi i radi, organiziraju savezne pokrajine svaka za sebe.
“Njemačka je federalna država, to cijepljenje se organizira na razini svake države članice, i države to na različite načine provode. Cijepljenja se organiziraju na velikim, centralnim lokalitetima, u bolnicama, na jedinicama intenzivnog liječenja, domovima za stare…”, kazao je.
Istraživanja cjepiva su, pojašnjava, u fazi tri napravljena su kako bi se istražile nuspojave.
“Nuspojave su blage, temperatura dan-dva, otok, bolno mjesto cijepljenja, umor, i to je trajalo dan-dva. Nema dokazanih ozbiljnih nuspojava koje su utvrđene istraživanjima. Najozbiljnija nuspojava bila je pareza facijalnog živca, no to nakon nekoliko dana, tjedana obično prođe – to se dogodilo kod 4 osobe na 17.000 ljudi. No to se događa i zbog benignih infekcija, upala, te nije odstupanje od normale. Cjepiva su iznimno sigurna, ne vidim velikih bojazni od nuspojava. Kad usporedite potencijalne komplikacije od virusa – od njega možete umrijeti. Treba se cijepiti”, siguran je znanstvenik.
Oxfordsko cjepivo, AstraZeneca, zasniva se na adenovirusnom vektoru porijeklom od čimpanze.
“U osnovi se ovdje koristi virus koji se u ljudskim stanicama ne može dobro razvijati, ali može dovesti do toga da antigeni virusa se pojave u stanicama cijepljene osobe te potaknu imuni sustav cijepljene osobe da se bori protiv molekularne strukture. Radi se o virusu koji se sam može razmnožiti. Mogućnost razvijanja imunog odgovora nešto je veći nego kod MRNA cjepiva, no druga imaju visoku efikasnost kod starijih osoba”, rekao je Čičin-Šain.
