Rad od kuće, uzrokovan prvenstveno pandemijom koronavirusa, kod nekih je smanjio učestalost tuširanja. Ipak, pojedini liječnici napominju da to nije nužno loše, piše The Wall Street Journal.
“Više” nije ujedno i “bolje” kada je riječ o čišćenju naše kože. Iako češćim tuširanjem osiguravamo da uvijek mirišemo svježe, ono ne pomaže u sprječavanju infekcija, štoviše, može biti loše za našu kožu, navode dermatolozi. Stariji ljudi, čija je koža suha, mogu imati i koristi od rjeđeg tuširanja.
Zagovaratelji rjeđeg tuširanja navode da neki sapuni mogu reducirati dobre bakterije na koži.
Za većinu odraslih, tuširanje je način na koji se rješavaju neugodnog mirisa, posebice ako se puno krećemo među ljudima, kazao je Amesh Adalja, viši znanstvenik pri američkom centru John Hopkins za zdravstvenu sigurnost u Baltimoreu. Dodaje i da nas rjeđe tuširanje ne čini sklonima infekciji, barem većinu vremena.
“Sa stajališta infekcije, nema čvrstih podataka koji određuju koliko često bi se trebali tuširati”, rekao je Adalja i preporučio da se pri tuširanju ne koriste antibakterijski proizvodi jer oni mogu nepovoljno utjecati na mikrobiom kože ili na mikroorganizme koji žive na koži.
Ipak, napomenuo je da dijabetičari skloni infekcijama ili pretile osobe koje su sklone gljivičnim infekcijama između nabora na koži mogu imati medicinsku potrebu za češćim tuširanjem.
“Svatko tko je sklon infekcijama kože ili mekog tkiva, možebitno bi trebao održavati kožu što čišćom. Djeca i bebe također bi se trebali češće prati kako bi se spriječile infekcije”, ustvrdio je Adalja.
Ali za sve one koji rade od kuće, a kojih je u doba pandemije puno više nego inače, rjeđe tuširanje mogla bi biti dobra ideja jer pomaže u zadržavanju dobrih mikroba na koži, kazala je Elaine Larson, profesorica na Sveučilištu Columbia.
Ona preporučuje odraslima da se tuširaju svakih tri do sedam dana ovisno o njihovoj dobi i aktivnosti. S obzirom na to da tuširanje isušuje kožu, osobe starije od 60 godina, čija koža i ovako i onako ima manje hidratizirana, mogu biti osjetljiviji na klice ako se češće peru.
“Ako se osjećate prljavo, okupajte se ili otuširajte, ali nemojte misliti da to morate raditi svakodnevno”, poručila je Larson.
Za mnoge ljude koji žive u Sjevernoj Americi, tuširanje je stvar navike, a ne nužno zdravlja, napomenula je Katherine Ashenburg, spisateljica i autorica knjige “Prljavština na čistoći”.
U Europi i ostatku svijeta, kulturalna norma tuširanja je rjeđa.
“U Sjevernoj Americi ljudi se još uvijek ježe od ideje da se ne peru i ne koriste dezodoranse svaki dan”, ustvrdila je Ashenburg, prenosi RTL.
