Stručnjak o tzv. škotskom soju virusa koji je ušao u Hrvatsku: Širi se brže od vuhanskog, ali nema informacija da je cjepivo ugroženo

U Hrvatskoj se do sada cijepilo više od 13.000 ljudi. O tomu, ali i o novom, tzv. škotskom soju, Dnevnik.hr razgovarao je sa Kristianom Vlahovičekom, sa zagrebačkog PMF-a.

Kako je nastao novi soj i može li utjecati na težinu bolesti?

Ova varijantu karakterizira mutacija. Nađen je prvi put u Škotskoj, negdje u kolovozu. Karakteristično je za taj soj da se nešto brže širi od vuhanskog virusa. Ta mutacija čini virus malo prijemčivim za domaćina i omogućava mu da brže difundira kroz populaciju. Zasad nema nikakvih podataka da mijenja kliničku sliku kod pacijenata. Još uvijek se radi o 20-ak posto ljudi koji završe sa težim oblikom bolesti. No zbog same dinamike zaraze onda je i broj zaraženih, a time i proporcija onih koji završe u bolnici veći, objasnio je Vlahoviček.

Novi soj zastupljeniji je kod pacijenata sa sjevera zemlja.

Od 60-ak uzoraka koje smo prikupili od početka drugog vala pa sve do prosinca, među kojima je 10, 15 uzoraka sa sjeverozapada, iz Varaždina i Čakovca koji su i zadnji prikupljeni, pronađeno je da proporcija zastupljenosti škotske mutacije nešto veća na sjeverozapadu. Teško je reći zašto. Možda je točka ulaza te varijante bila negdje kroz sjeverozapad. No činjenica jest da je nešto veći postotak tog virusa na sjeverozapadu s obzirom na Zagreb, recimo, kaže.

Za sada ne postoji informacija da bi mutacija mogla utjecati na učinkovitost cjepiva.

Svako cjepivo, pogotovo ona koja su zasnovana na RNA tehnologiji, pokriva virus i virusne proteine na nekoliko mjesta. Ova jedna mutacija ne bi trebala utjecati. Mutacija će uvijek u virusu biti. Zasada nema informacija da bi cjepivo bilo ugroženo. Međutim, sama tehnologija RNA cjepiva omogućava nam da vrlo brzo zamijenimo informaciju koja je u cjepivu i prilagodimo se i novim varijantama i novim sojevima virusa, što je izuzetno važno i u ovom slučaju, a ko će virus ubrzano mutirati”, rekao je.

I britanski soj pojavljuje se u sve više zemalja. U Hrvatskoj zasad nije nađen.

Ne može se tvrditi da ga nema, ali u uzorcima koje smo mi ispitivali, ga nismo našli. Možemo reći da i nije jako zastupljen u populaciji, čak i ako ga ima. Mi ćemo i dalje nastaviti ovo istraživanje planirano za godinu i pol. Financirani smo od Hrvatske zaklade za znanost. Sudjeluje jako puno prestižnih institucija, PMF i RB, Centar za vještačenje Ivan Vučetić, Sveučilište u Zagrebu. Pratit ćemo i samu dinamiku mutacije virusa, a i genetičku informaciju ljudi koji taj virus zahvaća, zaključio je.

Facebook Komentari