Psihijatrica: Moramo reagirati na vrijeme da bi spriječili razvijanje PTSP-a od potresa

Psihijatrica Sara Medved u Newsroomu je rekla kako su na području koje je pogođeno potresom dva mobilna psihijatrijska tima, čije je djelovanje veoma važno za pomoć koja je građanima potrebna, a do koje sada ne mogu doći redovnim putem.

“Ovo je bila zahtjevna krizna godina. Svi imamo određene kapacitete i snosimo dio stresa na koji nismo navikli. Područje zahvaćeno potresom iznimno je traumatizirano. Na terenu sam svjedočila jakim psihičkim poteškoćama, koje su očekivane. Ljudi su pod izrazitim stresom, jer je njihova egzistencija ugrožena”, rekla je Sara Medved, i dodala kako nije potrebno biti psihijatar da bi se zaključilo da je ovo jedna nesvakidašnja situacija i da se svatko pokušava sa svojim kapacitetima nositi sa situacijom na najbolji mogući način.

Rekla je kako su nakon izvida na terenu počela s radom dva mobilna psihijatrijska tima.

“Koordinatorica je ravnateljica Neuropsihijatrijske bolnice Dr. Ivan Barbot u Popovači, Marina Kovač. Ta bolnica je i ranije imala iskustva u psihijatrijskim mobilnim timovima. Mi joj podršku pružamo sa strane psihijatrijskog društvo tako što psihijatri svakodnevno odlaze do građana za koje su kolege s terena primijetile određene teškoće. Najčešće su u pitanju anksiozne smetnje, nesanica, veliki strah, tjeskoba, napetost, kao i depresivne slike – no cilj je, prije svega, prevencija daljnjih psihičkih teškoća. Velika teškoća ima pojačanu incidenciju PTSP-a i zato smatramo da je pravo vrijeme da se počne sa psihijatrijskim i psihološkim intervencijama, kako bi pravodobno prevenirali teže duševne smetnje”, naglasila je Medved.

Ljudi sada nemaju vremena i mogućnosti odlaziti i tražiti psihijatrijsku pomoć – ona im se mora pružiti na licu mjesta, kaže Medved.

“Ljudi sada traže krov nad glavom, spavaju pod ceradama, spavaju u kamp kućicama, brinu o domaćim životinjama… ne razmišljaju o liječnicima obiteljske medicine, uputnicama i psihijatrijskom liječenju. Zato su mobilni psihijatrijski timovi važni, da im se na licu mjesta pruži pomoć Ne smijemo se ograničavati na klasično pružanje liječničke pomoći.

Odgovor na ovu krizu ne smije biti u jednom klasičnom smislu. Toliko se volontera nakon potresa diglo da je to bila gotovo instant pomoć – ni psihijatri ne smiju čekati da ljudi njima dođu, mi moramo odlaziti na teren i pomoći im”, rekla je Medved.

Rekla je kako je važno znati da su nabrojani simptomi normalni u ovakvim situacijama.

“Ako oni potraju duže, ako obitelj vidi da netko od članova više nije funkcionalna osoba, da je psihički promijenjena, da otežano spava, da ne funkcionira kao prije – važno je potražiti pomoć. Reakcije straha, tjeskobe, nesanice normalni su psihološki procesi na životnu ugrozu koje je to stanovništvo prošlo”, rekla je psihijatrica.

Kada je su u pripadnici stručnih službi koji su od prvog dana na terenu, o njihovom se psihičkom zdravlju vodi posebnog računa, a s tim će se i nastaviti.

“Vodimo računa o sindromu izgaranja svih djelatnika koji su izloženi stradavanjima. Važno je stalno raditi na destigmatizaciji traženja pomoći. To što je netko tjeskoban i napet ne znači da je on slabiji i da za to nema lijeka. Svakome je ovo nova situacija, a svi imamo različite kapacitete i snage koje moramo upregnuti sada. To se ogleda u volonterima. Sublimacija straha se ogleda u pomoći. To je razlog mobilizacije volontera koji su pohrlili na pogođeno područje.

Kada se svima koji su potresom pogođeni osigura smještaj, kada budu stambeno zbrinuti i zdravstveno u redu očekujemo da nam se počnu javljati profesionalci s terena koji će iskusiti poteškoće koje do sada nisu iskusili”, rekla je Medved.

Traže li ljudi više stručnu pomoć?

“Broj ljudi koji traži pomoć apsolutno raste. Procjenjuje se da je 15 posto povećana potreba za redovnom psihijatrijskom skrbi. Ona nije počela odmah s pandemijom i potresom, nego popuštanjem mjera. Retraumatizacija, tj. stvaranje nove traume u narednim će tjednima, mjesecima i godinama rezultirati pojačanom potrebom za psihijatrijskom skrbi.

Napadi panike, nesanica, promjene raspoloženje – depresivnog tipa, smanjena volja za aktivnosti, osjećaj nemoći, slabosti slike su s kojima ćemo se susretati. Smatramo da pravovremena reakcija, poput mobilnih timova, može značajno smanjiti nastanak PTSP-a. To nije bolest sačuvana samo za ratno vrijeme, ona postoji i u mirnodopsko vrijeme, no nije medijski toliko popraćen kao ratni”, rekla je psihijatrica.

Što se tiče jučer osnovanog Stožera Civilne zaštite za otklanjanje posljedica katastrofe uslijed potresa, kaže kako se s tom akcijom kasni sedam dana.

“Krizni stožer osnovan sedam dana prekasno. Pokazala se snaga građana, ne snaga države. Građani institucijama ne vjeruju i zato su se sami organizirali. Svi su građani dobro organizirali, a odgovor države bio je prespor. Cijela je godina bila jedna snaga građana”, kazala je psihijatrica Sara Medved, piše N1.

Facebook Komentari