Tvrtka Autocesta Zagreb-Macelj ovih dana treba dobiti lokacijsku dozvolu za dogradnju 3,7 kilometara punog profila na dionici autoceste Đurmanec-Macelj, a građevinska dozvola se očekuje u prvoj polovici sljedeće godine.
Ako sve bude u redu s dokumentacijom, radovi na toj zahtjevnoj dionici mogli bi početi sljedeće jeseni, doznaje Jutarnji list u Ministarstvu prometa. Cijena gradnje procijenjena je na oko 70 milijuna eura, a cijeli je projekt prijavljen za financiranje iz fonda za oporavak EU.
Ostvare li se procjene o vrijednosti projekta od 70 milijuna eura, dogradnja kilometra punog profila te dionice stajala bi oko 18,9 milijuna eura. Cijena je izuzetno visoka, no naši sugovornici upozoravaju kako cijenu gradnje podiže nekoliko stavki. Od ukupno 3,7 kilometara dionice, samo je 500 metara trase, a sve ostalo su objekti. Najveći objekt je tunel Sveta tri kralja, dužine 1740 metara, gdje treba prokopati novu cijev tunela. Prilikom gradnje ovog tunela prokopana je i servisna cijev od oko 1400 metara koju treba iskopati do kraja i napraviti tunelsku cijev za promet. Također treba prokopati i dodatnu cijev tunela Brezovica u dužini od 600 metara. Uz to, treba sagraditi i nove vijadukte – Šumi (173 m), Puhi (237 m) i Ravninščica (397 m). Procjenjuje se kako bi sami radovi mogli trajati čak dvije godine. Naši sugovornici napominju kako će upravo radovi na tunelima znatno usporiti tijek radova jer je zemljani materijal iznimno loš. U najvećoj mjeri je riječ o tekućoj glini. Tijekom cijele gradnje autocestom će se odvijati promet. Nakon što puni profil bude dograđen, promet će se preseliti na taj novi kolnik kako bi se rekonstruirao postojeći kolnik, a u tunelima postavila nova ventilacija i rasvjeta. Ti radovi će trajati dodatnih šest mjeseci.
Puni profil na tom dijelu autoceste nije napravljen jer je tadašnjem koncesionaru, tvrtki Walter Bau, koja je gradila i sufinancirala ovu autocestu, to bilo preskupo. Dioničari ove autoceste su hrvatska Vlada (49 posto) i Pyhrn Concession Holding iz Kölna, čiji je vlasnik austrijski Strabag (51 posto), koji su još prije dvije godine dogovorili pokretanje projekta, ali je kamen spoticanja bio model financiranja. Strabag je tada bio spreman financirati gradnju uz uvjet da se koncesija za upravljanje tom cestom produlji za dodatnih deset godina. Hrvatska je strana, pak, nudila produljenje od pet godina.
Sada je pronađeno novo rješenje bez produljenja koncesije te je projekt prijavljen za financiranje iz Fonda za oporavak EU, što bi u Bruxellesu mogli odobriti s obzirom na iznimnu važnost prometnice. Autocesta se nalazi na europskom prometnom koridoru Xa i dio je Pyhrnske autoceste (Nürnberg – Graz – Maribor – Zagreb). Dogradnja punog profila važna je i za ulazak Hrvatske u schengenski prostor. Slovenija je još prije dvije godine sagradila puni profil do graničnog prijelaza Gruškovje te je za punu protočnost prometa potreban puni profil autoceste prema graničnom prijelazu Macelj. Osim toga, gradnjom punog profila nestalo bi usko prometno grlo koje se stvara na tom dijelu autocestei. U ljetnim mjesecima u satu autocestom prođe 1200 vozila, što je maksimalno opterećenje prometnice.
U AZM-u realiziraju još dva projekta koja se sufinanciraju iz fondova EU. Riječ je o ugradnji bukobrana na dijelu od čvora Jankomir do Krapine u dužini od 25 kilometara te zamjeni postojeće rasvjete novom LED rasvjetom, piše Jutarnji.
