Prebolio Covid 19 i nakon toga završio u bolnici još 7 puta

Screenshot: N1

Chris Long (54) rutinski je vozio bicikl triput na tjedan i išao na predavanja radi svog doktorata, no otkad se u ožujku razbolio od Covida, završio je u bolnici sedam puta, piše NYTimes.

Naime, nakon što su ga prvi put otpustili nakon pet dana, pluća su ga opet počela boljeti. Imao je blagu temperaturu i kašalj zbog kojeg se gušio. Oko 18 dana poslije, pojavio se zelenkasto – žuti ispljuvak ukazujući na ponovnu upalu pluća. Pala mu je razina kisika u krvi i srčani puls se ubrzao, pa je završio u bolnici kraj svog doma Clarksonu gdje su ga zadržali sedam dana, a dio tog vremena proveo je na intenzivnoj njezi.

– Ovo nikad neće prestati i to će biti dio moje budućnosti – kazao je on opisujući svoj najgori strah,

Gotovo godinu dana u pandemiji, postalo je jasno da oporavak od Covida nije jednostavan. Studije otkrivaju kako je sve veći broj pacijenata koji se vraćaju u bolnice, često opetovano, s komplikacijama koje je pokrenuo virus ili koje su rezultat napora tijela da ga porazi.

Unatoč nadama u cjepivo, pojavljuje se sve više onih koji opterećuju ionako opterećeni zdravstveni sustav oporavljajući se od virusa.

– To je hitno medicinsko i javnozdravstveno pitanje – ističe dr. Girish Nadkarni, profesor medicine u bolnici Mount Sinai u New Yorku. On i prof. dr. Anuradha Lala proučavaju ponovna zaprimanja u bolnicu ljudi koji su preboljeli Covid – 19.

Podaci o ponovnoj hospitalizaciji nisu još potpuni, no rane studije sugeriraju da je samo u SAD-u više desetaka tisuća ili čak više stotina tisuća ljudi koji su se morali ponovo vraćati u bolnicu.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u studiji na 106,543 pacijenta koje su prvi put hospitalizirali između ožujka i srpnja tvrdi kako su 11 ljudi ponovo primili u bolnicu unutar dva mjeseca od otpusta, a 1,6 pacijenata su zaprimili više od jedanput.

U drugoj studiji na 1775 ljudi koje su nakon preboljenja Covida otpustili iz 132 bolnice u Virginiji, gotovo petinu su morali ponovo hospitalizirati unutar 60 dana., Više od 22 posto ljudi trebalo je intenzivnu njegu, a sedam posto je završilo na respiratoru.

U izvješću o 1250 pacijenata koje je objavilo 38 bolnica iz Michigana od sredine ožujka do srpnja, imali su 15 posto ljudi koje su morali ponovo hospitalizirati unutar 60 dana.

Ponovna hospitalizacija ne uključuje samo pacijente koji su se teško razboljeli prvi put.

– Čak i ako su prvi put imali vrlo blage simptome, najmanje trećina oboljelih se između dva do tri mjeseca poslije javila sa značajnim tegobama. Sve je veći broj ljudi koje ponovo zaprimamo jer će u nekom trenutku reći da im nije dobro – kaže dr. Eleftherios Mylonakis, voditelj odjela za zarazne bolesti na Brown University’s Warren Alpert Medical School te u bolnici Lifespan.

Mnogi koji su ponovo hospitalizirani imali su teške simptome jer je većina njih bila starija od 65 godina te s prethodnim kroničnim stanjima. No u bolnicu su se vraćali i neki mlađi, inače zdravi ljudi.

Becca Meyer (31) iz Paw Pawa u Michiganu zarazila se virusom početkom ožujka i u početku je ostala kod kuće. Nosila se sa simptomima poput otežanog disanja, bolova u prsištu, vrućice, umora te halucinacija poput one da ju je tijekom tuširanja napala spužva.

Majka je četvero djece i na kraju su je morali hospitalizirati na tjedan dana tijekom ožujka, a zatim se vratila u travnju. Ponovo je zbog infekcije završila u bolnici tijekom kolovoza, a onda opet u rujnu zbog teške mučnine. U medicinskoj dokumentaciji navode da je riječ o dugotrajnom Covidu.

S obzirom na mučninu nije mogla zadržati hranu, pa su je na kraju iz bolnice otpustili sa cjevčicom za hranjenje koja je bila spojena na formulu s elektrolitima u vrećici.

– Trebala bih na to biti prikopčana 20 sati na dan – kazala je.

Zbog problema s cjevčicom za hranjenje još je tri tjedna provela u bolnici tijekom prosinca. Nije se mogla vratiti na posao, hodala je uz pomoć hodalice te joj je medicinska sestra doma morala dolaziti tjednima.

– Od ožujka za mene je to bila kao vožnja toboganom. Sad mi je opet loše, u krevetu sam i ne mogu jesti, kašljem i bole me prsa – kazala je.

Ponovna zaprimanja pacijenata smanjuju bolničke resurse, a dodatni je problem što su takvi ljudi skloniji ponovljenim infekcijama ili mogu razviti mišićnu atrofiju zbog ležanja u krevetu. Long i Myer kazali su kako su se tijekom ponovljenih hospitalizacija zarazili bakterijskom infekcijom Clostridium difficile.

– I prije Covida češće hospitalizacije su zna pacijente značile lošiji ishod – kazao je dr. Mylonakis.

Neka istraživanja pokazuju učinke trenutačne pretrpanosti bolnica. Studija bolnice Mount Sinai u New Yorku tijekom prvog vala pokazala je da pacijenti koji ostaju kraće u bolnici ili nisu dovoljno dugo na odjelu intenzivne njege, imaju veću vjerojatnost da će se vratiti unutar dva tjedna.

– Imamo sve manje resursa, pa zato stabilne pacijente šaljemo kućama – objasnila je koautorica studije dr. Lala.

Među pacijentima koji su ponovno hospitalizirani mnogi imaju respiratorne probleme, no neki se javljaju i zbog krvnih ugrušaka, problema sa srcem, sepse, gastrointestinalnih tegoba i drugih problema. Neki imaju neurološke smetnje.

– Javljaju im se jasni kognitivni problemi koji su evidentni prilikom prijema. To je stvarnost – kaže dr. Vineet Chopra, voditelj odjela bolničke medicine na Sveučilištu Michigan.

Dr. Laurie Jacobs, predsjednica odjela interne medicine u Hackensack University Medical Center kaže da su uzroci ponovnog zaprimanja pacijenata različiti.

– Ponekad se često pacijente tjera iz bolnica ili oni sami žele izaći, no ako je to prerano, vratiti će se – kazala je.

Unatoč tome, tegobe se javljaju i kod pacijenata koji su otpušteni na vrijeme, a vraćaju se u bolnicu jer nemaju adekvatnu skrb kad iz nje izađu.

– Nisam mogao stajati na nogama – prisjetio se Long čije su tegobe započele u ožujku.

Njegov liječnik obiteljske medicine dr. Benjamin Diaczok odmah mu je savjetovao da nazove Hitnu.

– Otpuzao sam do vrata – ispričao je Long dodajući kako je bio bos, a sjeća se samo da je kroz otvorena vrata gurnuo ruku kako bi ga tim Hitne mogao pronaći. Ležao je u nesvijesti kad su došli po njega, a kaže da se probudio tri dana poslije u bolnici jer je slučajno počupao cijevi respiratora na koji je bio priključen. Nakon još dva dana je bio u dovoljno stabilnom stanju da se vrati u svoj samački stan kraj Detroita.

Long je imao zdravstvenih problema od ranije, uključujući krvne ugruške u plućima i nogama prije nekoliko godina te nepravilan rad srca zbog kojeg su mu 2018. godine implantirali monitor za srčane otkucaje. Kaže kako je prije Covida bio pun energije i visoko funkcionalan.

– Sad imam ožiljke na plućima, plućnu fibrozu i radi mi svega 75 do 80 posto pluća – kazao je.

Ponovo su ga hospitalizirali u travnju, svibnju, lipnju, kolovozu i rujnu te su mu davali kisik, magnezij i kalij te intravenozno antibiotike.

– Iz nekog razloga njegova pluća najviše trpe zbog ovoga – kazao je dr. Diaczok.

Long je bivši vojni konzultant za tenkove i kaže kako osjeća i kognitivne tegobe te je zato morao odgoditi predavanja na koja ide kako bi dobio doktorat iz poslovnih strategija.

– Pročitam 10 stranica i pet minuta poslije, nakon telefonskog poziva, više se ne mogu sjetiti što sam čitao – opisao je on .

– To je užasno. To je čovjek koji zarađuje razmišljanjem, a sad ne može raditi svoj posao – ističe dr. Diaczok.

Usto, srčana aritmija koju je držao pod kontrolom od 2018. godine ponovo se pogoršala. Ako ne spava na rubu kauča, Longovo srce preskače i srčani monitor zbog toga poziva liječnika.

– Ne mogu spavati u krevetu i noću uglavnom ne spavam. Čak i mali pokreti, poput onog da bih ustao i otišao do kuhinje, iscrpljujući su – opisuje Long.

U srpnju je pokušao započeti fizikalnu terapiju, ali rekli su mu da nije spremna. U kolovozu je naglo ustao i zbog toga pao, a kaže kako je osjećao zbunjenost. Tijekom boravka u bolnici liječnici su ustanovili da mu je mentalni status promijenjen, a liječili su ga i od dehidracije, upale pluća te otkazivanja rada pluća.

Tijekom listopada Long je ponovo dobio upalu pluća, no zahvaljujući dr. Diaczoku, uspio je uz velike doze antibiotika preboljeti upalu kod kuće. U prosincu se javio pulmologu radi kontrole.

– Na testu nisam mogao disati šest sekundi – rekao je Long.

Stalno mjeri temperaturu i zasićenost kisikom, a kaže kako osjeća da će početi nevolje čim ga zabole prsa. Odlučan je u nakani da se oporavi i pokušava šetati makar na malim udaljenostima. Natjera se da iznese smeće, a ako je dobar dan, uspjet će otići i do poštanskog sandučića.

– Želim biti tu kako bih svoje kćeri odveo do oltara i vidio moje unuke. Neću ovoj stvari dopustiti da me pobijedi – zaključio je Long, prenose 24sata.

Facebook Komentari