Petrinja, Dubrovnik, Zagreb: Ovo je popis najjačih potresa u hrvatskoj povijesti

Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu. Snaga potresnog udarca ovisi o dubini hipocentra, udaljenosti epicentra, značajkama tla (u čvrstim stijenama potres je slabiji nego u nevezanom tlu), prisutnosti podzemne vode, čvrstoći građevina i drugom. Hrvatska će 2020. godinu pamtiti ponajviše po dva razorna potresa: prvi je bio u Zagrebu, najjači magnitude 5,5 po Richteru i to 22. ožujka, a drugi, najgori, bio je u Petrinji, 29. prosinca magnitude 6,2 po Richteru.

Noćima nismo spavali u ožujku i travnju, a ne spavamo ni sad. U zagrebačkom potresu poginula je jedna osoba, a u potresu kod Petrinje poginulo je sedam osoba. Za žrtvama se još traga, grad i okolna mjesta su u ruševinama. Pomoć i dalje stiže iz cijele Hrvatske, ali i iz okolnih zemalja, kao i zemalja članica EU.

Najjači potres pogodio je Hrvatsku u 17. stoljeću. Dubrovnik je 6. travnja 1667. godine treslo 7,6 po Richteru. U dotadašnjoj povijesti to je bila najveća katastrofa – velik dio grada bio je uništen i oštećen, grad se sporo oporavljao. Isto to Dubrovačko područje pogodio je 1996. potres jačine 6 po Richteru uzrokovao je ozbiljnu materijalnu štetu na području Dubrovnika i Stona.

Zagreb je veliki potres jačine 6,3 po Richteru, pogodio 1880. Dobar dio grada bio je razrušen. Mnogo ljudi je ozijeđeno, neki lakše, neki teže, a dvoje ljudi je poginulo, ljudi bez krova nad glavom bili su smješteni u barakama.

Obnova grada koja je uslijedila, pod vodstvom Hermana Bollea, temeljito je izmijenila vizure grada. U potresu je dobrano stradala i zagrebačka katedrala. Nekoliko godina kasnije, točnije 1906. godine, Zagreb su pogodila dva potresa – prvi jačine 5,5, a drugi 6,1 po Richteru.

Zadnji jači dogodio se 22. ožujka 2020. Cjelovita obnova još nije ni počela, a najjači, ujedno i prvi potres tog nesretnog jutra oko 6 sati i 20 minuta, bio je magnitude 5,5 po Richteru. Poginula je djevojčica. Tada su se mnogi sjetili riječi Augusta Šenoe koji je pisao o potresu 1880. godine i sam, neposredno, bio žrtvom tog potresa. Sjetili su se Zagreba koji ponovno mora biti “živ, ponosit, jak, prkosit”.

Područje Pokupskog, mjesta koje se nalazi blizu Petrinje, pogodio je veliki potres 1909. godine, i to magnitude 6,0. Upravo je nakon tog potresa slavni hrvatski geofizičar Andrija Mohorovičić ostvario svoje veliko otkriće postojanja zemljine kore.

Prema pregledu koji je 1966. objavio hrvatski seizmolog Dragutin Cvijanović, potresi magnitude 6,2 dogodili su se 2. siječnja 1906. u Kašini kod Zagreba, 30. svibnja 1925. pored Knina i 20. srpnja 1937. u Jelsi na Hvaru. Također, potresi razorne jačine 6,2, dogodili su se 27. ožujka 1938. na Bilogori, 7. siječnja 1962. u Podgori na Biokovu te 13. travnja 1964. na Dilj gori.

Na kraju, jedan od najrazornijih potresa u posljednjih 100-ak godina na ovom području Europe zasigurno je ovaj kojeg ćemo, nažalost, još dugo pamtiti. Potres kod Petrinje, kao jača reakcija na dan ranije, dogodio se 29. prosinca. Bio je magnitude 6,2 po Richteru, preminulo je sedam osoba, brojni su ozljeđeni, gotovo da nema kuće koja nije stravično oštećena i gotovo su svi ostali bez krova nad glavom. Cijela Hrvatska, ali i ostale zemlje, šalju od tog trenutka pomoć stradalima u svakom pogledu, piše RTL.

Facebook Komentari