Seizmolog objasnio koje dvije regije u Hrvatskoj ne mogu udariti jači potresi

Stručnjak za seizmologiju Krešimir Kuk objasnio je kojim dijelovima Hrvatske ne prijete značajniji potresi, za razliku od područja koja su snažno pogođena ove godine i prethodnih desetljeća.

“Najmanje seizmičke ugroženosti da tako kažemo, odnosno područja gdje su očekivane maksimalne trešnje puno manjih akceleracija ili intenziteta, bilo bi područje Istre, istarski poluotok, kvarnerski otoci, (istočna) Slavonija, posebno Baranja, znači istočni dijelovi uz granicu. To su mjesta na kojima nisu mogući jači potresi”, pobrojao je seizmolog Kuk u razgovoru za RTL.

Na pitanje kakva 2021. godina predstoji našoj zemlji u kontekstu potresa, Kuk je odgovorio:

“Potresi ne poznaju kalendarske godine, niti su pravilno raspoređeni u bilo kojem vremenskom periodu. Ono što možemo sa sigurnošću reći – ova serija potresa koja se sad odvija na području Pokuplja će sigurno trajati još neko vrijeme. Ne možemo znati točno koliko, ali sigurno mjesecima. U tom vremeskom periodu ti potresi bi trebali postajati rjeđi i sve slabijih magnituda to jest jakosti.”

Odmah nakon potresa u Pokuplju, on je za N1 objasnio o kakvoj je enormnoj oslobođenoj energiji bila riječ:

“Potres je bio magnitude 6,2, dakle izuzetno jak potres. Epicentar potresa bio je u jučerašnjem epicentralnom području, između Petrinje i Siska, kao ovi potresi jučer. Ovaj potres je po oslobođenoj energiji 30-ak puta jači od onoga koji je bio u Zagrebu magnitude 5,5.”

“To je jače od nekih atomskih bombi koje su bile korištene”, kazao je kasnije tog katastrofalnog dana po Petrinju, Glinu i okolicu.

Referirajući se na dramatičnu izjavu gradonačelnika Petrinje o “Hirošimi”, Kuk je zbog razmjera energije oslobođene potresom zaključio da to “nije pretjerana usporedba”. Za taj potres kazao je da seizmologe nije iznenadilo to što su se tako silovito zatresli, nego nešto drugo:

“Iznenadilo nas je u smislu da nismo očekivali da će i zagrebačko epicentralno područje prije nekoliko mjeseci i područje Pokuplja u ovoj godini odraditi svoje seizmičke aktivnosti.”

“Nije nas iznenadilo u smislu da se tamo događaju potresi. Takav je bio i 1909. godine. Mi smo to upozoravali i to jesu, u okolici Zagreba, medvedničko područje, Pokuplje, mjesta gdje su potresi najjači”, rekao je Kuk.

Na taj katastrofalni potres iz 1909. u Pokuplju podsjetio je dan poslije potresa i Marijan Herak, stručnjak s Geofizičkog odsjeka PMF-a.

“Do sada smo živjeli u uvjerenju da je maksimalni potres (u tom području) otprilike taj što se dogodio, magnitude 6,2 ili 6,3”, ponovio je ono što je rekao i prije tog drugog, jačeg i katastrofalnog udara.

“Taj potres koji mi računamo da je maksimalan, obično se računa da je doslovno maksimalan, da se događa ekstremno rijetko, recimo jednom u 100.000 godina. Moguće je da smo baš imali nesreću pa da smo imali taj potres. Međutim, podsjećam da smo u tom području imali jedan od najpoznatijih svjetskih potresa, ne i najvećih; 1909. godine bio je veliki pokupski potres, koji je u Zagrebu rušio dimnjake. On je imao magnitudu nešto manju, oko 5,8, možda 6, ali na temelju njega je Mohorovičić napravio svoje veliko svjetsko otkriće”, kazao je Herak, prenosi N1.

Facebook Komentari