Izazovi mentalnog zdravlja iz 2021. – kako vježbati optimizam

Foto: Unsplash

U godini iza nas izazova za mentalno zdravlje je bilo na pretek – od pojave epidemije korone, karantene, rada od kuće i istovremene brige o djeci za mnoge, neizvjesnosti za vlastito i zdravlje bližnjih, ekonomskih nedaća i otkaza – pa sve do razornih potresa. Sve su to događaji koji utječu na psihičko stanje čovjeka, koliko god se on ‘jakim’ smatrao.

Ono što je u takvim situacijama najbitnije je ne negirati osjećaj bespomoćnosti, već ga priznati i po mogućnosti o njemu razgovarati, a s vremenom i pokušati ‘istrenirati optimizam’.

Vidite li uvijek stvari s dozom optimizma, ili se barem trudite, ili ste od onih tipova koji sve vide crno, odmah pretpostavljaju da će se dogoditi nešto najgore i uvijek su usredotočeni na negativno? Većina nas na to odgovara da su optimisti ili pesimisti po prirodi te vjeruje da se to ne može bitno promijeniti, a stručnjaci kažu kako to ima puno veze s odgojem.

– Prema mom iskustvu, optimizam je i osobina ličnosti i proizvod našeg okruženja – kaže psihoterapeutkinja Karol Ward. Bebe i djeca od malih nogu usvajaju emocionalne vibracije u svojim domovima, dodaje. Ako je atmosfera opuštena i puna ljubavi, djeca su pozitivna čak i ako urođeno imaju tendenciju ka tjeskobi .Ako je, s druge strane, okruženje napeto i ispunjeno disfunkcionalnošću, optimizam je jedna od prvih stvari koje treba početi graditi. No, teško je biti emocionalno otvoren i nadati se dobrome, ako je to nešto čemu vas vaši skrbnici nisu naučili, kaže. No, možete raditi na tome.

Studije pokazuju da je optimizam nasljedan za oko 25 posto ljudi, a postoje i drugi čimbenici koji utječu na našu pozitivnost, poput socioekonomskog statusa, koji su često izvan naše kontrole. Ipak, to nam i dalje ostavlja mogućnost da kao odrasla osoba krenemo razvijati optimističniji pogled na život. Dakle, ako inače sve gledate crno, i za vas ima nade.

– Mnogi ljudi pomalo se uče optimizmu. Trik je pronaći svrhu u poslu i životu, jer kad radimo sa svrhom ili živimo svjesni svoje svrhe, osjećamo se ispunjenije i spremnije da prihvatimo tezu da je čaša ipak dopola puna – kaže dr. Leah Weiss, profesorica sa Stanforda.

Evo nekoliko savjeta stručnjaka o tome kako graditi optimističniji pristup prema životu, s kojima možete krenuti u 2021. godinu:

Mnogi poistovjećuju optimizam sa srećom, pa iako mogu biti povezani, to nije isto. Optimiste se često opisuje kao ljude koji u svakoj situaciji vide samo pozitivno, no stručnjaci kažu da ni to nije potpuna istina.

– Pozitivno razmišljanje ne znači da ignorirate stresove u životu, već da poteškoćama pristupate na produktivniji način – kaže psihoterapeutkinja dr. Kimberly Hershenson. Dodaje da izgradnja optimistične vizije života omogućava čovjeku da živi ispunjenije usprkos nesretnim okolnostima te smanjuje osjećaj tuge, depresije i tjeskobe. To produljuje životni vijek, njeguje jače odnose s drugima i pruža više vještina za suočavanje tijekom razdoblja kad smo suočeni s poteškoćama, dodaje. Optimističnost omogućava da se bolje nosite sa stresnim situacijama, što smanjuje i štetne posljedice stresa na zdravlje, dodaje.

Tako znanstvenici kažu da ljudi s optimističnim pogledima imaju bolje kardiovaskularno zdravlje i jači imunološki sustav, više zarađuju i imaju uspješnije veze. Zapravo, stručnjaci tvrde da stvarna razlika između optimista i pesimista nije u njihovoj razini sreće ili u tome kako oni percipiraju situaciju, već u tome kako se snalaze.

– Optimizam je način razmišljanja koji omogućava ljudima da svijet, druge ljude i događaje gledaju u što povoljnijem, pozitivnom svjetlu. Neki to opisuju kao mentalitet ‘pune čaše’, kaže dr. Aparna Iyer, psihijatar i docent na Medicinskom centru Southwestern Sveučilišta u Teksasu. Optimisti prepoznaju negativne događaje, ali veća je vjerojatnost da će izbjeći to da za loše ishode optužuju sebe. Također, na teške situacije gledaju kao na privremeno stanje i veća je vjerojatnost da će očekivati da se stvari u budućnosti razviju pozitivno.

Dakle, što se točno događa u mozgu i kako se razviju pozitivan ili negativan odgovor na situaciju? Istraživanja pokazuju da su pozitivna raspoloženja povezana s više aktivnosti s lijeve strane, dok su negativne emocije, poput ljutnje ili depresije, povezane s više aktivnosti u desnoj strani mozga.

– Gotovo svatko prema obrascima moždanih valova može biti definiran kao jedan ili drugi tip, samo 15 posto ljudi nema sklonost da reagira na jedan ili drugi način, odnos no ti se obrasci ne mogu prepoznati – kaže dr. Davidson, direktor Laboratorija za afektivnu neuroznanost na Sveučilištu Wisconsin, koji je proveo brojne studije o povezanosti aktivnosti u frontalnim režnjevima mozga i osjećajima.

Jedna njegova studija objavljena je u časopisu ‘The Journal of Personality and Social Psychology’ potvrdila je da su ove aktivnosti mozga snažni prediktori za to kako ćemo reagirati na određene situacije. Volonteri s više aktivnosti s lijeve strane mozga koji su gledali zabavne filmove imali su daleko jači pozitivan odgovor, dok su oni s jačom aktivnošću mozga s desne strane koji su gledali uznemirujuće filmove imali daleko jače negativne osjećaje.

Pozitivna raspoloženja povezana su s više aktivnosti lijeve strane mozga, dok negativne emocije ‘bude’ desnu stranu mozga.

Dobra vijest: Svjesnim mijenjanjem svojih misaonih procesa možete doslovno preusmjeriti svoj mozak. Naime, Davidson je proveo eksperiment kako bi utvrdio je li moguće preusmjeriti aktivnost mozga tako da se jača pozitivan odgovor. Pratili su ljude koji su imali sklonost negativnim reakcijama. Nalazi su bili obećavajući: Nakon dva mjeseca treninga (po tri sata svaki tjedan), omjer njihovih emocija pomaknuo se ulijevo i prijavili su da se osjećaju manje tjeskobno, energičnije i sretnije.

Da, ispitanici su dokazali da smo u stanju promijeniti način na koji naš mozak reagira na iskustva.

Vrijedi li se potruditi trenirati mozak da bude optimističniji? Znanstvenici su uvjereni da vrijedi, jer istraživanja pokazuju da je to moguće te da optimistični ljudi mogu biti produktivniji i zadovoljniji u životu.

Prema studiji objavljenoj u Clinical Psychology Review, optimizam je usko povezan s otpornošću.

– Pokazalo se da optimizam stvara fizičku i mentalnu otpornost kod ljudi, čak i kod onih koji su prošli izvanredno traumatične životne okolnosti ili medicinske situacije – kaže Iyer. Znanost također pokazuje da oni s optimističnim izgledima imaju tendenciju biti proaktivniji što se tiče njihovog zdravlja, imaju bolje kardiovaskularno zdravlje i jači imunološki sustav te imaju više prihode i uspješniji su u vezama. Zato ne čudi da istraživanja pokazuju kako optimizam produljuje životni vijek.

Velika studija provedena U školi javnog zdravlja na Harvardu pokazala je da je kod žena koje su bile najoptimističnije rizik od smrti uslijed teških bolesti u razdoblju od 8 godina, koliko su ih stručnjaci pratili, čak 30 posto manji. To se odnosi na bolesti srca i moždani udar.

Evo 6 načina na koje možete trenirati optimizam

Važno je osvijestiti da je uvijek dobro vrijeme za to da počnete mijenjati stavove, a dobra je vijest da stručnjaci kažu da to zapravo i nije teško.

Evo nekoliko savjeta i tehnika koje mogu pomoći u tome:

1. Isprobajte ‘pozitivnu leću’

– Klijente koji su u prošlosti bili pesimistični, zamolim da pokušaju uzeti u obzir da postoji još jedan način gledanja na stvari . kaže Iyer. Stručnjaci taktiku nazivaju ‘pozitivnim preoblikovanjem’.

– Na primjer, ako klijent izrazi da je cijeli dan propao jer je vani bilo mrak ili kiša, izazvao bih ga da se usredotoči na ono što je možda pozitivno dobio tijekom tog vremena. Često će odgovoriti da je vrijeme proveo u zatvorenom, opuštajući se, čitajući ili mazeći se s nekim koga voli. Dakle, umjesto da događaje gleda u negativnom svjetlu, potičem ih da se aktivno potrude što više ‘isprobati’ pozitivnu leću. Nakon nekog vremena ovo će postati bez napora, automatski i optimističniji stav uma – kaže.

Ulaganjem ovog napora da pomalo promijenite stajalište s vremenom će potaknuti mozak na pozitivno razmišljanje. Kao što je Davidsonovo istraživanje otkrilo, što više svjesno preoblikujemo scenarije u pozitivnom svjetlu, to više treniramo mozak da pokreće valove u različitim regijama, na kraju mijenjajući naš odgovor na negativna iskustva.

2. Držite se zarazne pozitive

Svi imamo prijatelje koji se kronično žale ili ogovaraju. Nakon što provedemo nekoliko sati s njima,često se osjećamo iscrpljeno. Negativnost je zarazna, no srećom tako je i s pozitivnim emocijama.

Znanstvenici kažu da se emocije često prenose društvenim mrežama. Tako dr. Nicholas Christakis, profesor medicinske sociologije i medicine, koji je istraživao zarazu emocija unutar većih grupa. U kontekstu društvenih mreža, njegovo je istraživanje otkrilo da je sreća možda kolektivni fenomen: Čini se da će ljudi koji imaju pozitivnog supružnika ili prijatelja, odnosno susjeda koji živi na kilometar od njih, imaju veću vjerojatnost da će i sami biti pozitivni.

– Počnite svakodnevno primjećivati ​​s kime provodite vrijeme. Ako se počnete povezivati ​​s ljudima koji su optimistični na vas će početi utjecati njihova pozitivna energija – kaže Ward.Jednako je i ako vrijeme provodite s pesimističnim ljudima, pa nastojte to izbjegavati.

3. Isključite vijesti

Pet minuta jutarnjih vijesti dovoljno je da bilo čije raspoloženje završi u silaznoj putanji.

– Stvarnost je takva da ćete u trenutku kad uključite vijesti ili pročitate novine vjerojatno biti nakrcani negativnosti. No, vijesti su neuravnotežen pogled na svijet, pa predlažem ljudima da pokušaju ograničiti njihovu konzumaciju – kaže Iyler. Umjesto toga potrošite vrijeme radeći aktivnosti koje pomažu u održavanju vašeg zdravlja i pozitivnih izgleda.

4. Pišite dnevnik nekoliko minuta svakog dana

Istraživači definiraju zahvalnost kao uvažavanje onoga što vam je dragocjeno i smisleno, ili opće stanje zahvalnosti. Pametan način da se fokusirate na to je vođenje dnevnika, popularna tehnika za njegovanje zahvalnosti za koju trebate nekoliko minuta na dan.

– Često zatražim od klijenata da vode dnevnike zahvalnosti. Na kraju svakog dana zapisat će jednu ili dvije stvari koje su tijekom dana doživjeli ili kojima su svjedočili, a koje su ih ispunile zahvalnošću, kaže Iyer. To može biti bilo što – šalica kave koja vas je ispunila radošću, slučajni čin dobrote od strane nepoznate osobe ili čak udisanje svježeg zraka u jutarnjoj šetnji. To će vam omogućiti da se usredotočite na pozitivne trenutke svog dana i njegujete optimističan način razmišljanja, savršenu notu kojom ćete završiti svoj dan.

Zapisivanje onoga na čemu ste zahvalni povezano je s većim osjećajima optimizma.

Dok imate otvoren dnevnik, zabilježite i neka svoja postignuća.

– Možda zvuči otrcano, ali počnite priznavati svoja osobna i profesionalna postignuća. To stvara osjećaj samopoštovanja, a zdravo samopoštovanje gradi samopouzdanje. Kad se osjećate samopouzdano, osjećate se puno optimističnije u pogledu života – ističe Ward.

5. Budite svjesni toga što možete, a što ne možete kontrolirati

– Iako se neki ljudi možda ne mogu nositi s neizvjesnošću, pozitivni pojedinci su se sposobni prilagoditi i napredovati. Prepoznajte što možete, a što ne možete kontrolirati u svakoj situaciji – , kaže Hershenson. Na primjer, ako izgubite posao, ne možete kontrolirati činjenicu da ste otpušteni ili otpušteni. Možete kontrolirati to koje korake poduzimate li korake za pronalazak novog posla, te voditi računa o svome zdravlju.

Vježbanje pažljive usmjerenosti na ono što radimo također pomaže.

– Često razmišljamo beskrajno, a da se zapravo ne usredotočimo na zadatak. Ako uspijete naučiti biti u sadašnjem trenutku, bez prosuđivanja ili razmišljanja o prošlosti ili budućnosti, vidjet ćete da ima manje mjesta za pesimizam – kaže Weiss.

6. Ne zaboravite priznati negativno

Važno je zapamtiti da ako se potrudite biti optimističniji to ne znači hodati okolo s naočalama ružičaste boje. Iako je za naše mentalno zdravlje dobro vidjeti pozitivno u situacijama, nepriznavanje negativnog može vas dugoročno ometati.

– Optimizam može biti štetan ako vas drži zaključanima u fantaziji, a vi negirate svoju trenutnu stvarnost. Možda ste optimistični u pronalaženju unosnijeg posla ili ljubavnog odnosa, ali ako se ne pozabavite problemima koji vas sprečavaju u postizanju tih ciljeva, nećete moći stvoriti ono što želite – upozorava Ward. Kombinacija optimizma i realističnog razmišljanja pomaže ljudima da se kreću kroz život.

– Realističko razmišljanje ne znači ne vidjeti svijetlu stranu života; nikako. To je jednostavno način da potkrijepite svoj optimizam akcijskim koracima, tako da možete stvoriti pozitivnu budućnost, umjesto da budete zaglavljeni u fantaziji – dodaje, a prenosi portal Better, prenose 24sata.

Facebook Komentari