U Hrvatskoj oko 4000 ljudi boluje od dijagnosticirane kronične bolesti bubrega zbog koje moraju odlaziti na dijalizu ili pak imaju translapntirani bubreg, no pretpostavlja se da je broj ljudi kojima ta bolest prijeti i deset puta veći. Osim toga, naša zemlja je i prva po broju presađenih bubrega u svijetu, što je svakako pohvalan podatak, ali i alarm koliko ta moderna bolest uzima maha.
Na temelju podataka iz drugih zemalja, prema kojima bi i do pet posto stanovništva moglo imati kroničnu bubrežnu bolest, pretpostavlja se da oko 200.000 hrvatskih građana ima kroničnu bubrežnu bolest, najčešće blažeg stupnja, kaže prof. dr. Mladen Knotek, hrvatski internist-nefrolog i jedan od vodećih stručnjaka transplantacijske medicine.
Bez bubrega, ističe, nije moguće održanje života. Ti važni organi građeni su od spleta krvnih žila kojima se doprema krv, koja se potom filtrira u bubrežnim tjelešcima – glomerulima. Filtrirana se tekućina obrađuje u složenom sustavu bubrežnih kanalića, čime se iz organizma urinom uklanjaju štetne tvari, a u krvotok se vraćaju one koje su organizmu potrebne.
Moderne životne navike koje podrazumijevaju prekomjeran unos soli, gaziranih pića, pretilost te povišen krvni tlak i šećerna bolest svakako su okidači bolesti, zajedno s genetskom predispozicijom, a česte upale koje mogu proći nedetektirano pogoršavaju problem.
Bez bubrega nije moguće živjeti, jer oni upravljaju količinom vode u organizmu elektrolitskom sastavu i kiselošću tjelesnih tekućina, odnosno organizma. Preko nadzora nad količinom elektrolita (osobito natrija) i tjelesne vode te regulacijom napetosti krvnih žila bubrezi služe kao ključni organ za regulaciju arterijskog tlaka.
– Studije su pokazale da je otprilike trećina ljudi na listama čekanja za transplantaciju bubrega prethodno imala neotrkriveni dijabtes ili predijabetes – rekla je Martina Guthoff, specijalistica za bolesti bubrega.
Dijabetičari bi jednom godišnje trebali provjeriti razinu albumina, proteina koji proizvodi jetra. Ako bubrezi ne rade dobro, taj se protein izlučuje kroz urin što se otkriva provjerom razine albumina.
Povišena razina šećera u krvi i povišen krvni tlak glavni su rizični faktori za oštećenje bubrega. Obje vrijednosti trebaju biti stabile i u okvirima granica normale. Dijabetičari svojim bubrezima mogu pomoći i tako što će izgubiti na tjelesnoj težini, ne pušiti, jesti zdravo i redovito vježbati.
Osim toga, bubrezi služe i u nadzoru nad metabolizmom vitamina D koji je važan za pravilno održavanje građe kostiju, a pomoću hormona eritropoetina, koji se stvara u bubrezima, nadziru i proizvodnju crvenih krvnih stanica, eritrocita. Bubrežne bolesti su često tihe i sporo razvijajuće, sve do poodmaklog stadija oštećenja bubrežne funkcije.
Njihova smanjena funkcija u konačnici može dovesti do zatajenja bubrega i potrebe za nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili presađivanjem. Naravno, na to ima utjecaj i opće stanje organizma te neke druge bolesti koje se pojavljuju s godinama. No stručnjaci ističu i kako se oštećenje bubrega može otkriti rano i jednostavno pretragom mokraće, krvi i mjerenjem krvnog tlaka.
Ovih 10 simptoma najčešći su pokazatelji postojanja problema, a ako primjećujete tri ili više znakova kod sebe, svakako posjetite liječnika:
Poteškoće i bol pri mokrenju – budući da su urinarne infekcije čest uzrok bolesti bubrega. Ako se javljaju često, znak su za brigu.
Krv u urinu – ovo je čest simptom upale, ali i ozbiljnije bolesti bubrega.
Oticanje – kako bubrezi uklanjaju višak vode iz organizma, pri smanjenju njihove funkcije. Najčešće je na gležnjevima, rukama, stopalima i u licu.
Tamni podočnjaci – još jedan pokazatelj poremećaja u izbacivanju vode i toksina iz tijela.
Svrbež kože i osip – kod smanjene funkcije bubrega, toksini se gomilaju u krvi što uzrokuje kožne simptome.
Metalni okus u ustima i kiseli zadah – ako su bubrezi oštećeni, tada se podiže razina mokraćne kiseline u krvi. Ona se u slini razgrađuje na amonijak.
Mučnina i povraćanje – toksini djeluju i na probavni trakt, a često ih prati gubitak apetita te mršavljenje kao znak bolesti.
Osjećaj hladnoće – jedna od posljedica bolesti bubrega je anemija te smanjena cirkulacija, koja uzrokuje osjećaj hladnoće i trnce.
Zadihanost i umor – najčešći uzrok je anemija i oticanjem pluća, zbog čega je u krvi sve manje kisika.
Ponavljajuća bol u leđima – U nekim slučajevima je bol manje, a u drugima više izražena. Svakako treba posjetiti liječnika ako se ponavlja bol u donjem dijelu leđa i sa strane.
Postoje stvari koje možete učiniti za bolji rad bubrega. Budite fizički aktivni, izbacite cigarete, šećer i sol. U prehranu unesite bijeli luk, kelj, brokulu, karfiol, brusnice, peršin, ribu (osobito sardine i losos) i brusnice. Obratite posebnu pažnju i na unos tekućine u organizam. Naime, od 1,5 do 2 litre vode na dan znatno olakšava bubrežnu funkciju čišćenja štetnih produkata iz krvi. Osobe s bubrežnim kamencima moraju piti i više.
Spojevi u hmelju usporavaju oslobađanje kalcija u kostima, a to pridonosi smanjenoj opasnosti od pojave bubrežnih kamenaca kod muškaraca, pokazale su studije. No alkohol u većim količinama svakako će naštetiti ne samo vašim bubrezima, nego cjelokupnom zdravlju, pišu 24sata.
