Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti realizirao je u suradnji s Muzejom Moskovskog akademskog hudožestvenog teatra virtualnu izložbu povodom 100. obljetnice kulturno iznimno važnog gostovanja skupine umjetnika tog kazališta (Kačalovljeva grupa) u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, koje je s manjim prekidima trajalo od prosinca 1920. do ožujka 1921.
Izložba je, u verzijama na hrvatskom i ruskom jeziku, objavljena na internetskim stranicama Moskovskog akademskog hudožestvenog teatra, kao i na internetskim stranicama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Kako je kazao voditelj Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta HAZU akademik Boris Senker, plan je bio ovu godišnjicu obilježiti izložbom iz fundusa Odsjeka u HNK u Zagrebu uz gostovanje moskovskog ansambla u Zagrebu i eventualno u Osijeku, kao i stručnim skupom, no zbog pandemije organizirana je jedino virtualna izložba.
Akademik Senker podsjeća da je 1919. skupina umjetnika Moskovskog hudožestvenog teatra bila na gostovanju u Harkovu, gdje je, uz sudjelovanje tamošnjih glumaca, izvodila svoje najbolje predstave, prije svega drame A. P. Čehova. Zbog žestokih sukoba u građanskom ratu u Rusiji, skupina je ostala odsječena od Moskve pa je, pod nazivom Kačalovljeva grupa, ostala na prisilnoj trogodišnjoj turneji tijekom koje je preko kavkaskih zemalja, Crnog mora, Carigrada, Sofije i Beograda u prosincu 1920. došla u Zagreb te u njemu boravila, s kraćim prekidima, sve do ožujka 1921. „Razlog tako dugog boravka nisu toliko bili problemi s povratkom u domovinu i nastavkom neplanirane turneje, nego iznimno velik uspjeh kod zagrebačke publike i gostoljubiva sredina. Zagrebački glumci i redatelji redovito su prisustvovali pokusima i izvedbama moskovskog ansambla. On im je primjenom tada još nedovoljno poznatog i ne dokraja razrađenog „sistema“ Stanislavskog („rad glumca na sebi“ i „rad glumca na ulozi“), kao i ozbiljnošću pristupa svakom pokusu, maksimalnim angažmanom i u najmanjim ulogama te prikazivanjem dubokih emocija bez patetičnih tonova u izvedbi omogućio stjecanje novog i srednjoeuropskom glumištu posve nepoznatog umjetničkog iskustva. Gostovanje je stoga ostavilo dubok trag i u umjetničkom radu dramskog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu pa je i ono jednim dijelom zaslužno za njegov uzlet od 1921. do 1925., u doba Benešićeve intendanture i Gavellina vođenja Drame. Ruski su glumci pak jednakom pomnjom pratili rad našeg kazališta te ostavili o njemu vrijedna svjedočanstva u memoarima, pismima i posvetama našim umjetnicima“, kaže akademik Senker.
Kačalovljeva je grupa u Zagrebu, između ostalih predstava, prikazala tri Čehovljeve drame: Višnjik (tada prevođen kao Trešnjik), Tri sestre i Ujaka Vanju, dvodijelnu dramatizaciju Braće Karamazovih F. M. Dostojevskog i Na dnu M. Gorkog. Zagrebačka je kritika bila jednodušna u pohvalama, prije svega glumi u tim predstavama.
Sve to pridonijelo je i službenom gostovanju cijeloga Moskovskog hudožestvenog teatra, predvođenog Konstantinom Stanislavskim, u Zagrebu 1922.
Znatan dio građe vezane uz gostovanje Kačalovljeve grupe pohranjen je u Muzejskoj zbirci i Hemeroteci Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU. Izbor iz te građe napravila je dr. sc. Sandra Nikoletić pa su Odsjek i Muzej Moskovskog akademskog hudožestvenog teatra kao organizatori priredili virtualnu dvojezičnu izložbu kojom je taj izbor prezentiran i popraćen svim ključnim informacijama o boravku ruskih umjetnika u Zagrebu od 1919. do 1920.
Izložba je dostupna na povezinici https://museummhat.ru/virtual-museum/izlo%C5%BEba-gostovanje-umjetnika-mht-u-zagrebu-1920-1921-stogodi%C5%A1njica.html
