Bruto inozemni dug 41,1 mlrd. eura, za 216,6 mil. eura (0,5%) više u odnosu na kraj 2019. godine

Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem kolovoza bruto inozemni dug iznosio je 41,1 mlrd. eura što je za 216,6 mil. eura (0,5%) više u odnosu na kraj 2019. godine.

Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem kolovoza bruto inozemni dug iznosio je 41,1 mlrd. eura što je za 216,6 mil. eura (0,5%) više u odnosu na kraj 2019. godine. Promatrajući prema komponentama, krajem kolovoza bruto inozemni dug sektora opće države s udjelom od 33,0% u ukupnom ino dugu iznosio je 13,6 mlrd. eura (658,3 mil. eura ili 5,1% više u odnosu na kraj 2019.).

Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene) u kolovozu je u odnosu na srpanj povećan (54,9 mil. eura ili 0,4%). dok je u odnosu na kraj 2019. i dalje na nižim razinama (-462,1 mil. eura ili -3,6%). S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 30,4%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem kolovoza bio je na razini od 12,5 mlrd. eura. Bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka krajem kolovoza iznosio je 3,61 mlrd. eura, čime se spustio u odnosu na kraj 2019. za 331,2 mil. eura odnosno 8,4%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga financijskog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 8,8%.

Uz blago povećanje u apsolutnom iznosu, snažan pad gospodarske aktivnosti podignuo je relativni pokazatelj vanjske zaduženosti do razine od gotovo 80% BDP-a na kraju prve polovice 2020. Posljedica je to u najvećem dijelu rasta zaduživanja središnje države, odnosno prema navodima iz središnje banke, rezultat je transakcija na sekundarnom tržištu, pri čemu su strani institucionalni ulagači otkupili dio državnih obveznica od domaćih vjerovnika. S druge strane, središnja banka i ostali domaći sektori (poduzeća) poboljšali su svoje inozemne pozicije poboljšanjem na stavkama kredita. Očekujemo da će bruto inozemni dug do kraja godine preskočiti 85% BDP-a na što će najviše utjecati pad gospodarstva. Tako je, uz pogoršanja na računima platne bilance te rast ino duga zaustavljen dugoročni trend smanjivanja vanjskih neravnoteža Hrvatske.

U tom kontekstu pojačavaju se rizici za vanjsku poziciju što otvara pitanje stabilnosti i zadržavanja kreditnog rejtinga u investicijskom razredu. Očekujemo da će Hrvatska, podržana i nastavkom ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka nastavati podmirivati svoje inozemne obveze uz povoljne uvjete financiranja. S početkom oporavka u godini pred nama i poboljšanjem odnosa s inozemstvom očekujemo i smanjenje bruto inozemnog duga u apsolutnom i relativnom izrazu, pišu analitičari RBA.

Makroekonomski pokazatelji

Pokazatelj Mjesec Godina Vrijednost

Bruto domaći proizvod, % godišnja promjena (realno) q3 2020 -10
Trgovina na malo, % godišnja promjena (realno) 10 2020 -2,5
Industrijska proizvodnja, % godišnja promjena 10 2020 -2,8
Potrošačke cijene, % godišnja promjena, pr 10 2020 -0,1
Proizvođačke cijene, % godišnja promjena, pr 10 2020 -5,6
Noćenja turista, % godišnja promjena 09 2020 -69,8
Stopa registrirane nezaposlenosti, % 10 2020 9,1
Broj registriranih nezaposlenih 10 2020 154.168
Prosječna mjesečna neto plaća, u kunama 09 2020 6.747

Facebook Komentari