Otkriće cjepiva protiv koronavirusa za čovječanstvo je jednako važno kao slijetanje čovjeka na Mjesec. Radi se o jednom od najvažnijih otkrića, zasigurno u posljednjih 100 – 150 godina.
Ovo cjepivo je jedina mogućnost zaustavljanja pandemije koronavirusa i da u ovako kratkom vremenu cjepivo nije otkriveno, bojim se i pomisliti što bi se dalje događalo. Tko zna koliko bi se još desetaka ili stotina milijuna ljudi zarazilo koronavirusom i koliko bi još milijuna ljudi od posljedica tog virusa preminulo, kazao je prof. dr. sc. Andrej Trampuž, slovenski liječnik, specijalist infektologije i interne medicine, šef odjela za kiruršku infektologiju prestižne berlinske Charite bolnice.
S obzirom na to da se radi o velikom i značajnom uspjehu u tako brzom pronalaženju cjepiva, smatra li sugovornik, da oni koji su “izmislili” cjepivo trebaju dobiti Nobelovu nagradu za znanost ili medicinu?
– Puno ljudi i farmaceutskih tvrtki sudjelovalo je u ovom otkriću, odnosno u pronalaženju cjepiva protiv koronavirusa. Stoga, ne znam kako bi bilo moguće Nobelovom nagradom odati priznanje svima onima koji su sudjelovali u tom “lancu” otkrića. No, svi oni zaslužuju apsolutno najveće počasti koje im se mogu ukazati i čovječanstvo bi im se trebalo odužiti – mišljenja je dr. Trampuž, piše Slobodna Dalmacija.
Svjetsku javnost je na noge digla informacija iz Velike Britanije da se kod njih nekontrolirano širi novi soj koronavirusa, odnosno da je koronavirus mutirao.
– Novi soj nazvan je B.1.1.7. i za sada nema dovoljno pokazatelja da je riječ o opasnijem virusu i da već razvijena cjepiva neće štititi od njega. Moram istaknuti da od postanka Covid-19 virusa do danas u svijetu smo svaka dva tjedna bilježili po najmanje jednu do dvije mutacije virusa. Da bih ljudima što plastičnije predočio o čemu se radi, reći ću da se radi o recimo jednom satu u genomu po kojemu možemo, na osnovi mutacija kroz vrijeme, saznati odakle virus dolazi. U Velikoj Britaniji se virus širi puno većom brzinom jer tamo nisu na vrijeme donijeli epidemiološke mjere. Nisu, kada je to trebalo, napravili lockdown, već su minorizirali koronavirus, odnosno njihov premijer Boris Johnson ga nije shvatio ozbiljno. Mislim da se virus tamo brže širi zbog toga jer nisu na vrijeme donijeli potrebne mjere, a ne zbog mutacija virusa. U Britaniji neće biti ništa opasnije sada s virusom, nego što je to bilo u prošlosti. Mutirani virus ne uzrokuje teža oboljenja, ali se brže širi, što znači da još jače mjere moramo uvesti i zbog toga su sve države Europe prekinule promet s Britanijom – kaže dr. Trampuž.
U europskoj, ali i svjetskoj javnosti se pojavljuje bojazan da cjepivo neće biti efikasno protiv mutacija virusa.
– Ništa nam do sada ne pokazuje da cjepivo nije efikasno protiv svih dosadašnjih mutacija, a bilo ih je jako mnogo, na tisuće. Uvijek su bile jedna do dvije mutacije na tjedan, no u ovom virusu B.1.1.7. zabilježeno ih je do sada 17. To je još jedan razlog da što prije i što više cijepimo ljudi kako bi pandemiju zaustavili – kazuje dr. Trampuž.
European Medicines Agency (EMA), odnosno Europska agencija za lijekove, dala je “zeleno svjetlo” za PfizerBiontech cjepivo protiv koronavirusa.
– Da, i za koji dan ćemo započeti s cijepljenjem. Mislim da će u Njemačkoj cijepljenje započeti za nekoliko dana. Početkom iduće godine, točnije 6. siječnja, po sadašnjim najavama, EMA bi trebala odobriti i Modernino cjepivo – kazuje dr. Trampuž.
Za kraj smo upitali našeg sugovornika, što svijet očekuje u budućnosti i moramo li strepiti od neke nove pandemije, nekoga novog smrtonosnog virusa.
– Svijet svakih 10 do 15 godina pogađa neka nova pandemija. Tako da mislim kako nije pitanje hoće li nas nova pandemija pogoditi, već kada će nas ona pogoditi. No, smatram da ćemo je sljedeći put dočekati kud i kamo spremniji nego što je to bio sada slučaj. Da je svijet 2003. godine, kada se koronavirus, koji je uzročnik bolesti SARS, pojavio u Kini i u nekoliko okolnih država, krenulo u potragu za cjepivom, danas bi imali puno bolju situaciju s Covidom-19. No, tada nije bilo interesa za pronalaženjem cjepiva jer je virus, koji je u smrt te 2003. godine odveo oko 800 ljudi, zahvatio “mali dio” svijeta i jednostavno nestao – zaključuje prof. dr. sc. Andrej Trampuž, prenosi Jutarnji.
