Premda se diljem svijeta najesen povećao broj ljudi koji se žele testirati na koronavirus, ne samo zbog rasta broja novozaraženih, već i zbog pojave brzih testova koji nisu preskupi, još uvijek ima ljudi koji se odbijju testirati, čak i ako su bili izloženi ili u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom.
“Izbjegavanje testova rastući je problem”, istaknula je Rita Rubin u članku u časopisu Američkog medicinskog udruženja. “Mnogi koji se ne žele testirati, isto osjećju i prema nošenju maski. Problem je djelomice sigurno u tome što misle da im nitko nema pravo govoriti što da rade.”
Premda vjerojatno svatko ima svoj razlog, Huffington Post donosi nekoliko uobičajenih objašnjenja ovog fenomena.
Tema koronavirusa kod mnogih izaziva snažne osjećaje. Zbog toga će neki izbjegavati uopće razmišljati o pandemiji ili mogućnosti da se zaraze.
“Covid-19 izaziva brojne emocije. Mnogi su vidjeli ljude kako umiru zbog komplikacija izazvanih ovom bolesti, bilo u vijestima ili osobnom okruženju. Strah da im se ne dogodi ista stvar neke će osobe spriječiti da uopće potvrde dijagnozu”, rekla je psihologinja Sherry Benton za Huffington Post.
“Nije neuobičajeno da ljudi izbjegavaju liječnika jer se boje loših vijesti. I inače smo se susretali s osobama koje izbjegavaju odlazak liječniku, čak i ako imaju ozbiljne simptome, jer se boje da će dobiti potvrdu bolesti ili dijagnozu koju ne žele”, kaže profesorica psihologije na Sveučilištu New Haven Melissa L. Whitson.
Radi se o izbjegavanju kojim ljudi odgađaju proces nošenja s lošim vijestima, čak i kad su svjesni da odgađanje može samo pogoršati stvar. To je poznata stvar u psihologiji koja se naziva “loše suočavanje sa stresom”.
Budući da su posljedice zaraze nepredvidive, nekima je jednostavnije zažmiriti na simptome i objasniti ih kao nešto uobičajeno, a neki su jednostavno potpuno paralizirani od straha da naprave korak prema testiranju.
Ne rade svi posao koji se može raditi i od kuće. Pandemija je itekako podcrtala probleme s nereguliranošću takvog rada kao i probleme s dobivanjem bolovanja.
Mnoge osobe si ne mogu ni priuštiti bolovanje jer sa smanjenom plaćamo ne mogu otplaćivati kredite i režije. Zato ima onih koji će radije prešutjeti blage simptome, nego ostati bez izvora prihoda.
Osim što utječe na zdravlje osobe, pozitivan test utječe i na one s kojima je ta osoba bila u bliskom kontaktu.
Tjeskoba i osjećaj krivnje da ste možda zarazili nekog za neke ljude može biti previše, ističu stručnjaci. Činjenica da pozitivan test ne utječe samo na osobu koja se testira, može utjecati na odluku o odlasku na testiranje.
Kad se govori o koronavirusu, strahovi i mehanizam odbijanja dijagnoze koju ne želimo čuti, sad je još snažnija jer se s covidom-19 u puno većoj mjeri vežu teške posljedice pa je samim time i stigma izraženija.
S obzirom na činjenicu da je zaraza svakodnevno pod budnim okom javnosti, ljudi su skloni kriviti sami sebe što su dobili pozitivan test i zbog toga osjećati krivnju i sram, prenosi N1.
Boje se da će ih drugi optužiti za širenje zaraze ili o njima misliti loše.
Dio ljudi još uvijek ne vjeruje da je koronavirus stvaran. A ako nije stvaran, onda nema razloga za testiranje.
Mnogo je lažnih vijesti o koronavirusu, posebno na društvenim mrežama. No, mnogi vjeruju i tome pa kao da biraju vijesti i pravila koja su im ugodna pratiti.
I oni smatraju da im nitko nema pravo govoriti što da rade.
