Iako će 1. siječnja 2021. Visoki kazneni sud (VKS), oko kojeg je bilo nemalih prijepora u pravnoj, ali i općoj javnosti, početi s radom, još je uvijek nepoznanica tko će biti predsjednik tog suda. Naime, Ivanu Turudiću, kojeg je 2019. Dražen Bošnjaković, tadašnji ministar pravosuđa, imenovao v.d. sucem koji je ovlašten za obavljanje poslova sudske uprave VKS-a, mandat ističe 31. prosinca 2020. Mandat mu ističe jer sud počinje s radom, a Državno sudbeno vijeće (DSV) još nije raspisalo natječaj za prvog predsjednika VKS-a. Iz DSV-a pojašnjavaju da natječaj za predsjednika VKS-a i nisu mogli raspisati, jer 11 sudaca koji su imenovani na taj sud još uvijek obnašaju svoje prijašnje dužnosti. Postojeće dužnosti će im prestati, kažu u DSV-u, kada stupe na novo radno mjesto, odnosno 1. siječnja 2021.
– Kako predsjednikom suda može biti imenovan sudac istog ili višeg stupnja, nitko od sudaca koji su imenovani za suce VKS-a ne bi imao uvjete za predsjednika, pa će DSV natječaj za predsjednika VKS-a raspisati kada izabrani suci VKS-a stupe na dužnost – pojašnjeno je iz DSV-a.
A hoće li do izbora prvog predsjednika VKS-a Turudić i dalje obnašati poslove vršitelja dužnosti na novom sudu, odlučit će Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda. On je taj koji 1. siječnja 2021. treba imenovati osobu koja će do izbora predsjednika VKS-a obavljati poslove sudske uprave. Inače, osim Turudića, za suce VKS-a izabrani su još Marijan Bitanga, Tana Pavelin, Sanja Katušić-Jergović, Ljiljana Stipišić, Lana Pető Kujundžić, Snježana Hrupek-Šabijan, Željko Horvatović, Tomislav Juriša, Marija Balenović i Sanda Janković. U pravosudnim kuloarima inače se nagađa da među njima najveće šanse da dođu na čelo novoosnovanog suda imaju Turudić, Bitanga i Hrupek-Šabijan, a ima li u tim spekulacijama istine, znat će se nakon što DSV raspiše natječaj.
Osim o tome tko će privremeno voditi VKS, Sessa će odlučiti i tko će privremeno voditi najveći sud u zemlji, zagrebački Županijskisud. Predsjednik tog suda je Turudić, koji odlazi na VKS, a i da ne odlazi po zakonu više ne bi mogao biti na čelu najvećeg suda u zemlji jer je tu dužnost obnašao što kao predsjednik u redovnom mandatu, što kao v.d. od 2010. Prema zakonu, neki sudac može biti izabran za predsjednika suda u dva mandata, a natječaj za čelno mjesto zagrebačkog Županijskog suda raspisan je u srpnju.
Na njega se javilo osam sudaca, s tim da je jedan od kandidata umeđuvremenu povukao prijavu. Pojašnjavajući što se događa s tim natječajem, u DSV-u kažu da su oni 18. kolovoza od nadležnog sudačkog vijeća zatražili mišljenja o predloženim kandidatima, te ocjene njihova programa i o obnašanju sudačke dužnosti. No nadležno sudačko vijeće još uvijek nije, kako kažu, DSV-u dostavilo pravomoćne ocjene obnašanja sudačke dužnosti za prijavljene kandidate, pa sukladno tome DSV nije s njima mogao obaviti razgovore. A dok se ne obave razgovori, novi predsjednik zagrebačkog Županijskog suda ne može biti imenovan. Pa će Sessa, ako do tog imenovanja ne dođe do konca godine, imenovati i v.d. predsjednika zagrebačkog Županijskog suda.
Čelnog čovjeka još uvijek nema ni Općinski kazneni sud u Zagrebu na kojem je v.d. predsjednika suda imenovan u prosincu 2019. Tu dužnost obnaša sutkinja Jasna Zoretić Rendulić, no i njoj mandat ističe 31. prosinca 2020. Na natječaj raspisan u veljači osim sutkinje Rendulić Zoretić javila se i sutkinja Sanda Bramberger Ostoić, no DSV još uvijek nije izabrao jednu od njih. Pojašnjavaju da je natječaj kompletiran 26. studenog kada je predsjednik Vrhovnog suda dostavio svoje mišljenje o kandidatkinjama, pa bi se početkom iduće godine trebalo znati koja je od dvije kandidatkinje izabrana za predsjednicu OKZ-a.
Inače, dok ne bude poznato ime osobe koja će biti na čelu OKZ-a, i tamo će biti postavljen v.d. kojeg pak imenuje predsjednik zagrebačkog Županijskog suda, odnosno kako stvari sada stoje vjerojatno njegov v.d. A kada se svemu ovome doda da bi DSV do konca siječnja trebao raspisati natječaj i za predsjednika Vrhovnog suda, jer Sessi u srpnju 2021. ističe mandat, jasno je da će 2021. za pravosuđe biti možda i izazovnija od problemima bremenite 2020. Jer da bi se imenovao novi predsjednik Vrhovnog suda potreban je politički kompromis, budući da ga imenuje Sabor, a predlaže predsjednik države. Stoga ne treba sumnjati da bi se oko budućih kandidata za mjesto čelnog čovjeka Vrhovnog suda mogla povesti burna politička rasprava, piše Večernji.
