32.8 C
Zagreb
Naslovnica Inozemstvo Glavak: Dva su problema EU-a uoči početka cijepljenja: Fake cjepiva i fake...

Glavak: Dva su problema EU-a uoči početka cijepljenja: Fake cjepiva i fake news

Na videkonferenciji na temu “Europski odgovor na sadašnje i buduće izazove” hrvatski europarlamentarci Tonino Picula, Sunčana Glavak i Ruža Tomašić objašnjavali su goruće probleme Unije; od Brexita u doba pandemije do strukturnih fondova i proširenja.

Kao koordinator Europskih socijalista za vanjsku politiku, Picula je objasnio u kakvoj će se situaciji naći Europski parlament u pogledu Brexita ako britanski premijer Boris Johnson i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ne postignu dogovor do nedjelje 28. prosinca.

Rekao je da je sve manje vjere da bi do dogovora moglo doći:

“Takav razvoj događaja sve je manje vjerojatan. Čini se da je jučerašnji tel razgovor Johnsona i Ursule završio tako da su oboje izrazili bitno jači pesimizam nego nakon razgovora tjedan ranije.”

Rekao je i ako bi do neke vrste dogovora ipak došlo, da Europski parlament neće biti prepreka da se taj dogovor i potvrdi.

“Britanska strana ima nerealna očekivanja, žele imati sve koristi od 460 milijuna ljudi zajedničkog tržišta, ali nisu spremni povinovati se istim regulama”, objasnio je što vidi kao glavnu prepreku dogovoru.

Element pregovora za koji vidi najveću šansu da se postigne dogovor, kazao je da je ribarstvo. Ruža Tomašić je pojasnila da brodovi više članica love u britanskim teritorijalnim vodama, ali, što se tiče Hrvatske, ” mi s time nemamo problema”. Za cjelokupni dogovor oko Brexita, kazala je da je “kompleksno pitanje”:

“Britanci bi htjeli dobiti što više, a pritom da mogu raditi što žele. Ostale članice žele da ostane kao do sada.”

“Vjerujem da je Europska komisija imala veliku odgovornost (za tako duge pregovore), jer oni su razvukli cijelu ovu stvar. Vjerujem da su htjeli kazniti Veliku Britaniju, poslati poruku da je izlazak iz EU-a nemoguć. Da im je doista stalo svima do ljudi, i jedni i drugi sjeli bi i pregovarali 24 sata dnevno. Ovako imamo dva ovna na brvnu”, kazala je.

Glavak se, međutim, slaže s Piculom. Rekla je da trenutno postoje tri scenarija o ishodu pregovora. Najbolji bi, kazala je, bio da se dogovor postigne do 28. prosinca.

“Najgori scenarij bi bio da ne bude dogovora. Ako ga ne bude, o tome se neće moći niti glasati ove godine. To bi nas dovelo do no-deala”, kazala je Glavak koja je inače članica Odbora za vanjsku politiku.

Dopisnica HRT-a iz Bruxellesa Jasna Paro također je komentirala, kao i urednica Euroactiv.hr Tea Trubić Macan. Paro je podsjetila da je sad riječ o drugom sporazumu oko Brexita, onom koji je više tehnički, ali i bitno zahtjevniji. Primijetila je da je u Bruxellesu zadnjih tjedan dana bilo vrlo malo informacija za medije, da su glasnogovornici i diplomati redom šutjeli:

“Krajnji rok koji je jučer parlament postavio za pregovarače da to bude nedjelja, da imaju sporazum na stolu, možda se i bude poštovao.”

Trubić je pak rekla što smatra da bi donio objema stranama ako se EU i Velika Britanija ne bi dogovorile:

“Bila bi to katastrofa koja bi došla istovremeno s jednom drugom katastrofom koja se odvija diljem svijeta.”

“Da u 2021. uđu s Brexitom bez sporazuma, meni to nalikuje na potpunu katastrofu… Johnson (poslodavcima u svojoj zemlji) ne nudi nikakve signale ili smjernice što mogu očekivati u svom poslovanju 2021. A i jedna i druga strana kao da žele izbjeći da ispadnu krivi za nepostizanje ugovora”, kazala je.

“Ovo je sudar koncepcija”, objasnio je Picula suštinu stvari.

“Vratio bih se na trenutak kad je Juncker prije nekoliko godina iznio nekoliko ideja za budućnost EU-a. Drugi je scenarij (tada) bio da zadržimo EU kao jednostavan projekt zajedničkog tržišta i to je koncepcija koja je Britancima odgovarala. Oni su htjeli ekonomsku asocijaciju u kojoj bi oni plasirali svoje proizvode bez političkih obaveza”, kazao je.

Odnosno, bila je riječ o tome hoće li EU ostati zajednica država ili će postati zajednička država. Picula kaže da s Brexitom, odnosno u slučaju nepostizanja dogovora, neće svi proći jednako loše, mislio je na članice EU-a. Hrvatska bi, primjerice, imala gubitke samo od dolaska britanskih turista, ako bi bilo problema sa slobodnim putovanjem iz Velike Britanije u EU. No, Nizozemska i Belgija prošle bi loše, istaknuo je.

Glavak se i u tome složila, da je bila riječ o sposobnosti Velike Britanije da odstupi od standarda EU-a, čemu se protivilo ostalih 27 članica. Za najugroženije članice uslijed Brexita pripremljen je paket pomoći od 5 milijardi eura. A Velika Britanija?

“Nemojmo zaboraviti da bi gubitak tržišta od 450 milijuna potrošača, jako pogodio britanske poduzetnike”, objasnila je tko će pretrpjeti teži udar.

EU je, pak, više nego gospodarske, pretrpjela reputacijske štete, kazao je Picula:

“Pritom ne mislim na Brexit. Jedna je ponovno odbijanje da se Sjevernoj Makedoniji doista dopusti pregovore o članstvu, premda je ispunila sve preduvjete.”

Objasnio je da su Sjevernoj Makedoniji jamčili da će proces ulaska u EU početi ove godine, no onda je došlo do veta Bugarske.

Zatim je naveo i drugi reputacijski udarac:

“Pod naletom epidemije se pokazalo da se EU kao još uvijek zajednica država teško nosi s donošenjem odluka. U nekoliko mjeseci su se gotovo raspali važni dijelovi baštine EU-a (Schengen, zabrana izvoza medicinske opreme).”

No, kriza je donijela nešto novo:

“Mislim da je to prevladano, da se osvijestilo da se u krizi većih razmjera EU pretvara u skup različitih interesa. Pokazalo se još nešto, da su u krizi najbolje prošle one države koje opskrbljuju svoje građane na svom teritoriju. Pokazala se važnost zdravstva i obrazivanja”, kazao je.

Europska komisija sada raspolaže s toliko novca kao nikada ranije, 1020 milijardi eura.

“To je postalo moguće zato što je Njemačka odustala od asvoje ortodoksije da nema zaduživanja u ime EU-a. Ali, to onda znači da se mora držati do vrijednosti… Britanci su smatrali da novac kad prijeđe granicu, više te nitko nema što pitati”, objasnio je na koji će način doći do strožih provjera nego ikada o korupciji i sličnim pojavama.

Glavak je istaknula da se izrazito povećana svijest unutar EU-a o neophodnosti zajedničke dobrobiti ogleda sad u drugom valu epidemije, svakako u odluci da cijela Unija u istom trenutku kreće s cijepljenjem protiv covida-19.

“Ursula von der Leyen poslala je jansu poruku da kreću dani cjepiva. To je odgovor i na ono da moramo biti zajedno, da imamo zajednu koncepciju, što možda nije bilo u prvom valu. Šest ugovora je potpisano s različitim tvrtkama za cjepivo (za potrebe cijelog EU-a), što su potvrdila sva tijela, odobrena su sredstva”, kazala je.

No, tu se EU mora suočavati i s posebnim opasnostima.

“Na tržištu su se pojavila cjepiva koja imitiraju do sad odobrena cjepiva”, kazala je i dodala još jedan problem:

“Dezinformiranje oko cjepiva i kampanje šire se i EU-om i čitavim svijetom. Postalo je vrlo opasno što će se događati s cjepivima… Dva su problema uoči početka cijepljenja, dakle, a to su fake cjepiva i fake news.”

Rekla je da je u ovoj krizi na vidjelo izašla i ovisnost Unije o trećim zemljama, posebno s poljoprivredom odnosno uvozom hrane:

“Dopustili smo da nam neka gospodarstva i neke industrijske grane odu iz EU. To se najviše odnosi na farmaceutsku industriju, ali je u tom kontekstu i poljoprivreda jako važna.”

Tomašić tu vidi priliku za Hrvatsku:

“Možemo iskoristiti strukturne fondove za ekološku (poljoprivrednu) proizvodnju. Sjećam se da su iz Nizozemske jednom rekli da bi im trebalo 15 godina za osloboditi tla od pesticida… U Hrvatskoj danas imamo prazna polja, a uvozimo smeće.”

Paro je, pak, primijetila još nešto, to da je jasno da će klimatske promjene utjecati i na poljoprivredne reforme, tako da će i te dvije politike biti jako povezane, prenosi N1.

Najnovije

Još iz rubrike