Prvi put u Hrvatskoj: Prvi virtualni financijski pomoćnik Gospodin Fin stigao je na Viber

Hrvatski umirovljenik radio je u prosjeku 32 godine i dva mjeseca. Procjenjuje se da će oni koji danas rade u zemljama EU u trenutku odlaska u mirovinu odraditi gotovo četiri godine više staža od toga. Produljuje se i zdravi životni vijek jer živimo kvalitetnije. Prosječan hrvatski umirovljenik u mirovini danas provede 21 godinu i dva mjeseca. Da bismo se pobrinuli za kvalitetan život i u mirovini, trebamo početi štedjeti što ranije.

Dobrovoljna mirovinska štednja jedina je štednja na koju je moguće dobiti prinose fonda, državne poticaje i dodatne olakšice za poslodavce koji svojim zaposlenima uplaćuju takvu štednju! Na ukupnu dobrovoljnu mirovinsku štednju koju uplatite tijekom kalendarske godine, od države kao poticaj dobivate još 15 posto tog iznosa. Maksimalan iznos državnih poticaja koji je moguće dobiti u godinu dana je čak 750 kuna, i to na ukupnu godišnju uplatu od 5000 kuna.

Ako uplaćujete u više dobrovoljnih mirovinskih fondova, u svima ćete ostvariti prinose, ali državni poticaji mogu se dobiti samo za uplate u jedan fond. Dio je to korisnih informacija i odgovora koje nam daje Gospodin Fin, prvi virtualni financijski pomoćnik mirovinskih fondova.

Andrijana Mušura Gabor, osnivačica laboratorija za bihevioralnu i eksperimentalnu ekonomiju na ZŠEM-u, koja je među prvima u Hrvatskoj doktorirala u području ekonomske psihologije, objašnjava kako svi možemo sami sebe potaknuti na štednju na kojoj će nam naše buduće “ja” biti jako zahvalno.

‘Teško nam je donijeti odluku o štednji jer ona podrazumijeva da se sada odričemo za dobrobiti u kojima ćemo uživati u budućnosti. Kod dobrovoljne mirovinske štednje, sa 55 godina moguće je dobiti jednokratnu isplatu do 30 posto ušteđenog iznosa. Vizualizirajte takve pogodnosti jer je to alat koji nam pomaže u nadilaženju pristranosti vezanih uz štednju. Mentalno računovodstvo pruža nam bolje razumijevanje vrijednosti štednje koju ćemo koristiti u budućnosti. To, pak, znači i veću sklonost da nešto poduzmemo, u ovom slučaju da počnemo štedjeti. Važno je znati i da postoje mnogi drugi koji već dodatno štede. Volimo se uspoređivati sa sebi sličnima i takav nas socijalni dokaz dodatno motivira i pokreće na djelovanje. Zato, kad vam zatreba poticaj na dodatnu mirovinsku štednju, sjetite se da mnogi oko nas već štede i razmišljaju o danima koji će uslijediti nakon što prestanu biti radno aktivni’, kaže Andrijana Mušura Gabor.

Sve ove, ali i ostale korisne informacije o drugom i trećem mirovinskom stupu te o tome kako napraviti dobar plan za mirovinu pratite na digitalnoj platformi umfo.hr. Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava predstavlja vam interaktivni, omnichannel serijal “Think Fin: Financije za svakoga”, piše Jutarnji.

Facebook Komentari