Pojavio se novi soj korone, što to znači i hoće li to stvarati probleme oko cijepljenja?

Britanski ministar zdravstva i socijalne skrbi Matt Hancock izvijestio je u ponedjeljak da je najmanje 60 jedinica lokalne vlasti zabilježilo novi soj korona virusa. On se, rekao je Hancock, širi brže u nekim dijelovima Engleske, no nema indikacija da uzrokuje teži oblik Covida-19 ni da će utjecati na učinkovitost cjepiva.

Identificirali su više od tisuću slučajeva zaraze novim sojem, najviše na jugu Engleske, no pojavio se prošlog tjedna i u Londonu, Kentu, dijelovima Essexa i Hertfordshireu gdje je zabilježen nagli eksponencijalni rast broja zaraženih.

Međutim, to nije prva mutacija ovog virusa.

Iako zvuče opasno, mutacije ne moraju nužno biti loša stvar. Svaki virus mutira u kontaktu sa svojim domaćinom. Tada virus proizvodi kopije, a RNA virusi kao što je korona virus, podložniji su takvim promjenama tijekom procesa kopiranja.

U nekim slučajevima, mutacija čak može oslabiti virus. Krajem lipnja je ministar zdravstva Vili Beroš poručio kako je virus u Hrvatskoj mutirao i oslabio. Svoju izjavu temeljio je na činjenici da je tada većina zaraženih bila mlađa od 60 godina i bez ikakvih kliničkih simptoma. Njegovu tvrdnju su tada demantirali znanstvenici Gordan Lauc i dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj Laboratorija za naprednu genomiku na Institutu Ruđer Bošković. Vugrek se tada već dva mjeseca bavio proučavanjem virusa i rekao je kako se on, u tom periodu, nije značajno promijenio.

No, sredinom srpnja znanstvenici su primijetili kako virus nije isti – i to čak u šest gradova u Hrvatskoj. U Puli, Koprivnici, Varaždinu, Dubrovniku, Splitu i Osijeku pojavila se mutacija.

U drugim slučajevima, virus može postati više zarazan ili uzrokovati teže kliničke slike. Ovaj koji se pojavio u Velikoj Britaniji, prema dosadašnjim podacima, se brže širi, ali još nema dokaza da uzrokuje teža oboljenja.

Do sad znanstvenici su detektirali sedam različitih sojeva. Onaj originalni koji se pojavio u Wuhanu u prosincu prošle godine zove se L soj. Kako se širio, mutirao je u soj S početkom 2020. godine, a uslijedili su sojevi V i G.

G soj najčešći je u Sjevernoj Americi i Europi, a s vremenom je mutirao i u sojeve GR, GH i GV. U Aziji je ostao onaj originalan soj L. Postoji još nekoliko sojeva koji su rjeđi i oni su svi grupirani zajedno u soj O.

U Danskoj se početkom studenog pojavila nova bolest koju su vlasti nazvale Covid-21A. Tu novu mutaciju pronašli su u 12 zaraženih ljudi koji su povezani s farmama kuna, a zatim su i u kunama pronašli isti taj soj. Ta mutacija dovela je do odluke danskih vlasti da ubiju, a potom i zapale, čak 17 milijuna ovih životinja na više od tisuću farmi koje se bave njihovim uzgojem zbog krzna.

Ipak, u Hrvatskoj nije vjerojatno da će se to dogoditi. Dr. sc. Vladimir Stevanović s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, čija su uža specijalizacija virusne zoonoze nam je tada objasnio kako smo sigurni po tom pitanju jer se u Hrvatskoj kune – ne uzgajaju. Istraživanja su pokazala da su tvorovi i mačke puno osjetljiviji na virus, nego recimo psi, u eksperimentalnim uvjetima.

Upravo iz straha da će novi soj smanjiti učinkovitost cjepiva, Danska se odlučila na takav potez. Radi se o promjenama u šiljastom proteinu, izbočini koju virus koristi da bi ušao u stanice, koji se mijenjao i u Europi, ali i u Sjevernoj Americi tijekom zadnjih nekoliko mjeseci. Mutacija D614G je ona koja je već mjesecima najčešća u tim dijelovima svijeta, a pojavila se bila i sredinom srpnja u Hrvatskoj.

Takva dominantna mutirana varijanta korone utvrđena je u spomenutim uzorcima briseva iz šest analiziranih hrvatskih gradova. Riječ je o uzorcima pacijenata iz Pule, Koprivnice, Varaždina, Dubrovnika, Splita i Osijeka kojima su, metodologijom dubinskog sekvencioniranja prema protokolu razvijenom u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Anamarija Slović i dr. sc. Jelena Ivančić Jelečki odredile sekvence cijelih genoma virusa.

Za sad, znanstvenici tvrde kako sve te mutacije neće utjecati na učinkovitost cjepiva jer virus mutira sporo.

Profesor Chris Whitty, britanski epidemiolog i glavni savjetnik tamošnje vlade rekao je kako bi bilo iznenađujuće da različiti sojevi utječu na učinkovitost, no da će novi podaci, koji se očekuju uskoro, mogli razjasniti to pitanje.

S njime se slaže i Federico Giorgi, znanstvenik na Sveučilištu u Bologni.

– SARS-CoV-2 se do sad vjerojatno prilagodio na ljude i to objašnjava zašto se sporo mijenja – rekao je za Science Daily, prenosi Sky News.

– To znači da svi tretmani koji se razvijaju, uključujući i cjepivo, mogu biti učinkoviti protiv svih sojeva virusa – tvrdi Giorgi.

Drugi znanstvenici tvrde da treba biti oprezan te da treba i dalje proučavati mutacije. A kako bi se one spriječile, tvrde, treba spriječiti i njegovo širenje.

– Ako se značajno promijeni, posebice šiljasti proteini, cjepivo bi moglo biti neučinkovito. Potrebno je da se globalna transmisija uspori – rekla je Catherine Bennet, glavna epidemiologinja na Sveučilišta Deakin u Melbourneu, prenose 24sata.

Facebook Komentari