2.6 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Katastrofa se mogla izbjeći: Rješenje za vrgoračke poplave skuplja prašinu već 20...

Katastrofa se mogla izbjeći: Rješenje za vrgoračke poplave skuplja prašinu već 20 godina

Ima dobrih 20 godina da postoji studija koja nudi rješenje za poplave u Vrgoračkom polju, ali nije se daleko odmaknulo. Zato se ovo i piše, što je daleko lakše nego gledati kako ti kuća nestaje u vodi. Razgovaralo se s jednim od autora studije, prof. dr. sc. Mijom Vranješom, danas umirovljenim profesorom splitskoga Građevinarstva. Rad su bile naručile Hrvatske vode, a izradili su ga spomenuti fakultet i stručnjaci zagrebačke Agronomije.

Iz “Voda” sada najavljuju gradnju hidrotehničkog tunela u Vrgorcu, trebalo bi im pet godina, a projekt je težak više od 100 milijuna kuna. Vidjet ćemo…

Govori profesor Vranješ da je još 2015. održan razgovor s Vrgorčanima, sažeto su im prikazani rezultati i varijante tehničkog rješenja odvodnje viška vode iz polja Jezero. U studiji je analizirano šest varijanti, dok ih je tijekom izrade studije obrađeno dva puta više. Uključena je i odvodnja polja Rastok, a posebno se vodilo računa o području nizvodno od Jezera.

– Višekriterijalnom analizom odabrano je rješenje koje zadržava postojeći tunel Krotuša, izgrađen 1938. godine, kojim se voda iz polja Jezero odvodi u Baćinska jezera. Na taj je način spriječeno dodatno opterećenje nizvodnog područja prema spomenutim jezerima i Pločama – tumači profesor.

Ali taj je tunel potkapacitiran. Zato bi – donosi studija – trebalo izgraditi novi tunel, dug oko 4000 metara, čiji bi ulaz bio blizu ulaza u postojeći tunel Krotuša, samo što bi taj budući odnosio vodu u smjeru nizvodnog jezera Birina, blizu Ploča.

Nije rješenje proširivati stari tunel, jer bi se tako ugrozila Baćinska jezera i Ploče.

– Ispred obaju tunela, starog i novog, predviđena je izgradnja preljevnih pragova visokih tri metra radi učinkovitijeg zadržavanja mulja. Voda, naravno, odnosi plodnu zemlju i erodira tlo – ističe prof. Vranješ.

Između Jezera i područja Krotuše nalazi se stjenoviti prijevoj Prigon, kroz koji je prokopano korito za odvodnju vode iz rijeke Matice prema tunelima. Taj je prokop usko korito i predstavlja veliku prepreku za bolje otjecanje iz polja prema tunelima. Treba znati da po sjevernom i sjeverozapadnom rubu polja Jezero ima više izvora iz kojih voda za vrijeme velikih kiša dotječe u Jezero, što je još jedan problem.

– Zbog toga je planirana izgradnja obodnoga kanala od desetak kilometara koji bi prikupljao vodu, a njim bi se odvodila i voda iz obližnjeg polja Rastok prema razdjelnoj građevini, pa dalje kroz Prigon prema tunelima. Jasno, mogao bi se koristiti i za navodnjavanje – kaže profesor.

Proširenje i ozbiljnija rekonstrukcija vodotoka Matice, koja teče poljem Jezero, gotovo je nemoguća zbog nestabilnih obala i pojave brojnih klizišta na obali. A postavlja se i pitanje zaštite prirode.

U nepovoljnom je položaju krajnji sjeverozapadni dio polja Kutac. Tu je nekoliko izvora na koje dolazi voda iz bližih visokih brda, posebno iz područja Bunine. Baš na tom uskom dijelu polja Matica meandrira, čime se stvaraju otpori tečenju, pa se voda zadržava u Kutcu dulje vrijeme.

Ako bi se voda iz postojećeg rastočkog tunela izravno pustila u Maticu, polje Jezero bilo bi potpuno potopljeno dulje vrijeme. Agronomskim analizama određen je kriterij po kojem potapanje polja i nasada do tri dana ne bi dovelo do većih šteta u poljoprivredi u aktivnom vegetacijskom razdoblju.

– U dijelu polja Kutac nagliji je dotok vode iz izvora, jer se u okolnim brdima stvara tlak zbog visokog podizanja podzemne vode u okršenoj vapnenačkoj sredini. Unutar samog polja, na tom mjestu ponori se pretvaraju u izvore, što nazivamo estavelama. To su ponori Striševo, Glava i Kruška. Sve opisano dovodi do brzog potapanja dijela polja Kutac i prije potapanja nizvodnog srednjeg dijela Jezera, koje je puno veće. Zbog malog kapaciteta tunela Krotuša dolazi do potpunog potapanja cijelog polja Jezero – naglašava Vranješ.

Dio stanovništva bio je zagovarao gradnju dodatnog tunela Striševo u zapadnom dijelu Kutca. On bi dijelom poboljšao stanje u Kutcu, ali radi se o objektu velikih dimenzija za koji su troškovi preveliki. Bio bi dug 7000 metara i završavao bi na morskoj obali, između Brista i Gradca.

– Studija je analizirala sličnu varijantu s hidrotehničkim tunelom čiji bi ulaz bio nasuprot Dusini, s izlazom između Brista i Gradca. Po ovoj varijanti, prema tom tunelu usmjerila bi se voda iz postojećeg tunela Rastok, širilo bi se korito u Prigonu, postojeći tunel Krotuša ostao bi u sadašnjem stanju i ne bi bilo obodnog kanala. Rezultat bi bio relativno dobro stanje u Kutcu, ali znatno lošije u središnjem dijelu polja Jezero. Više bi se opteretilo i korito Matice uz probleme s klizištima – veli umirovljeni profesor.

Neki već spominju i proboj tunela od Kokorića prema Kutcu, ali sve su to parcijalna rješenja koja prije svega idu za kriterijem “moga dvorišta”. Melioracija polja, kao što je Jezero, složena je zadaća koja je pod utjecajem hidroloških prilika na vrlo širokom području. Radi se o tokovima vode iz unutrašnjosti prema moru, uglavnom podzemno, kroz pukotinski sustav okršene stijene. Naročito se mora voditi briga o području nizvodno od polja.

– A Kokoriće je poplavio potok Žiljin, pa i estavela Bunina, duboka sigurno 70 metara. Ne zaboravimo ni podzemnu rijeku Betinu, koja u more utječe kod Gradca. Kad tomu dodamo i teške kiše koje su istresle obilje vode između Imotskog i Biokova, što drugo možete očekivati?! E, tu su Kokorići kao na dnu kotla, okruženi brdima – objašnjava sugovornik.

I još su Kokorići negdje na 80 metara iznad mora. Niže je polje Rastok, na malo više od 60 metara, pa Kutac na 26 metara, polje Jezero na 25 i Krotuša na 22 ili 23 metra, gledano od sjeverozapada prema jugoistoku.

– Slijedeći prirodne tokove, koji se kreću upravo prema Krotuši, te prilagođavanjem tehničkog rješenja tomu, postiže se racionalna odvodnja Vrgoračkog polja. Nije baš slučajno probijen tunel Krotuša prema Baćinskim jezerima prije Drugog svjetskog rata, a ne tunel Striševo. Valjda je fratar, koji je živio s ljudima u polju Jezero, znao što treba činiti i sigurno je imao jak razlog za Krotušu – zaključuje prof. Vranješ, piše Slobodna Dalmacija.

Najnovije

Još iz rubrike