Kontroverzni zakon: Putin pokrenuo lov na plaćenike da suzbije strani utjecaj

Nemoj staru mačku učiti novim trikovima, glasi ruska poslovica koju je spomenuo Nikita, bivši ruski špijun, a sada poslovni čovjek na Balkanu. Na Kosovu ga poznaju po tome što je dobar trgovac poljoprivrednim strojevima, ali u duši nije nikada prestao biti špijun. Njegova špijunska karijera završila je prije 20-ak godina kada se sučelio s bivšim kolegom koji je ostvario veliku karijeru: Vladimirom Putinom. O tome je u ožujku 2018. pisao list talijanskih biskupa Avvenire. Ruski predsjednik Vladimir Putin, čini se, skinuo je prašinu s bivših zakona bivšeg Sovjetskog Saveza vezanima za strane agente.

Nacrtom zakona koji je prošao prvo čitanje u Dumi, donjem domu ruskog parlamenta, a treba proći još tri čitanja, te jedno u gornjem domu, određuje se, među ostalim, tko može biti etiketiran kao strani agent.

Vlasti bi imale velike ovlasti u označavanju osoba kao stranih agenata te bi mogle ograničiti sastanke i sadržaje objavljene online. Još 2012. usvojen je zakon po kojem nevladine organizacije (NGO) kao i mediji mogu biti etiketirani kao strani agenti, što podsjeća na zakone iz doba SSSR-a. Ako te organizacije (NGO) i mediji primaju novac iz inozemstva, moraju se registrirati pri ministarstvu pravde, označiti koje su njihove publikacije i predstaviti dokumente. U suprotnome bi mogle biti kažnjene. Taj zakon je prošle godine proširen i na novinare i blogere.

Praktički svaki strani dopisnik u Moskvi mogao bi biti označen kao strani agent. Novim bi nacrtom zakona bilo koji pojedinac mogao biti smatran stranim agentom, posebno ako dobiva sredstva iz inozemstva. No i svaki ruski građanin koji dobiva novac iz inozemstva mogao bi biti prozvan stranim špijunom. Zbog toga prema nacrtu zakona takvim je osobama zabranjeno da imaju neka zaduženja u općinama. Stručnjaci kažu da je rječnik nacrta zakona tako opširan da bi se nekoga moglo proglasiti špijunom samo ako sudjeluje na nekom događaju koji je organiziran uz pomoć sredstava dobivenih iz inozemstva. Kako piše Euronews, primanje novca iz inozemstva za obavljeni novinarski posao dovoljno je da se nekoga proglasi stranim agentom.

Neki mediji, kao što su The Voice of America i Radio Liberty, već su etiketirani kao strani agenti u Rusiji. Premda nacrt zakona treba proći još tri čitanja u Dumi, čini se da stupa na snagu time što ga je već potpisao Putin. Njime se ograničava sloboda medija, ali postoji još jedna kvaka, a to je obveza da strani pametni telefoni, dakle iPhone i ostali, moraju upotrebljavati ruski softver. Zašto se u Rusiji ubrzala primjena toga zakona? To je na neki način odgovor SAD-u, jer su ondje ruski provladin medij Russia Today stavili na popis stranih agenata.

U Moskvi objašnjavaju da softverom “Made in Russia” oslobađaju kupce (smartphonea, kompjutera, pametnih televizora…) od toga da moraju instalirati i strane programske podrške. A u one pametne telefone koji već imaju instaliranu programsku podršku, mora se instalirati i ruska. Taj zakon je već dobio naziv “anti-Apple“. No glavni “problem” je što će se preko ruske programske podrške moći kontrolirati vlasnici pametnih telefona i tako lakše nekoga moći proglasiti stranim špijunom. Prema mišljenju udruge ruskih proizvođača i prodavača elektronskih kućanskih aparata (Ratek) na nekim stranim uređajima neće se moći instalirati ruska programska podrška i te bi tvrtke mogle napustiti rusko tržište.

Zakon ne brani prodaju stranih uređaja, ali uvodi obvezu instaliranja ruskog softvera. U Moskvi je još 2007. ustanovljen istražni ured na čijem je čelu Aleksander Bastrykin, koji odgovara samo njegovu prijatelju s fakulteta Vladimiru Putinu. Špijunski softver kojim se koristi taj ured upotrijebljen je u najmanje 26.000 slučajeva, priznao je Bastrykin. Ne treba puno mašte da se shvati kamo vode novi ruski zakoni i da smo, praktički, već odavno u ozračju kakvo je između Istoka i Zapada vladalo u vrijeme hladnoga rata. Špijunskim pričama nema kraja, piše Večernji.

Facebook Komentari