Kako hladnoća utječe na tijelo: Jeste li čuli za zimsku vaginu?

Hladno vrijeme moglo bi poharati Europu ove zime, za razliku od prethodno iznadprosječno toplih godina, a temperature oko nule te ispod nje svakako ostavljaju posljedice i na naš organizam, tvrde znanstvenici. Iako nam je glavni prioritet ostati topli kako vrijeme postaje hladnije – hladnoća bi također mogla ugroziti vaše zdravlje, prenosi The Sun.

Doktorica Ishani Kar-Purkayastha, savjetnica za javno zdravstvo, kaže kako bi temperatura u našim domovima trebala iznositi najmanje 18 Celzijusa, posebno kod onih sa smanjenom pokretljivošću, koji imaju 65 i više godina ili imaju neko utvrđeno zdravstveno stanje.

– Važno se kretati ako možete. Ustanite i prošećite se oko kuće i rasporedite kućanske poslove tijekom cijelog dana kako biste se ugrijali. Hrana je također vitalan izvor energije, zato imajte puno tople hrane i pića – ističe ona.

Također, ističe važnost kontaktiranja starijih rođaka i susjeda, osobito u slučajevima snijega i leda, kad je za njih rizično izlaziti. No, prisjetite se slijediti smjernice socijalnog udaljavanja kada pazite na druge.

Zimsko tijelo

Hladno zimsko vrijeme također može utjecati na sve dijelove tijela – uključujući i vaše privatne dijelove. A što je ozbiljnije, hladno vrijeme također znači da ćete vjerojatnije patiti od ozbiljnih stanja kao što su srčani udar ili krvni ugrušci.

Ovdje ćemo vas provesti kroz glavne zdravstvene opasnosti koje hladno vrijeme može pokrenuti…

1. Krvni ugrušci

Iznenadne promjene temperature uzrokuju toplinski stres za tijelo – koje mora napornije raditi kako bi održalo konstantnu temperaturu. Istraživanje je posebno pokazalo da ovo povećava vjerojatnost da ljudi zimi pate od opasnih krvnih ugrušaka.

Autori studije iz bolnice u Nici u Francuskoj sugeriraju da bi infekcije respiratornog trakta češće zimi mogle učiniti pacijente ranjivijima na krvne ugruške.

Također su sugerirali da bi prohladno vrijeme moglo suziti krvne žile.

2. Infarkti

Ljudi izloženi hladnom vremenu vjerojatnije će doživjeti srčani udar, otkrilo je nedavno istraživanje.

Istraživači iz Švedske sa sveučilišta Lund otkrili su da je prosječan broj srčanih udara dnevno bio znatno veći kada je vrijeme bilo hladno u odnosu na toplo vrijeme. Svakodnevno se to prevelo na još četiri infarkta dnevno kada je prosječna temperatura bila ispod nule.

Smatra se da je rizik od srčanog udara veći u hladnom vremenu jer tijelo reagira na osjećaj prohladnosti ograničavanjem površinskih krvnih žila.

To smanjuje toplinu kože i povećava protok krvi kroz arterije. Tijelo također počinje drhtati, a puls vam se povećava kako bi se tijelo ugrijalo – no ti fizički mehanizmi mogu uzrokovati dodatni napor za vaše srce.

3. Ekcem

Hladnoća i sustavi centralnog grijanja često uzrokuju pojavu ekcema tijekom zimske sezone.

– Ekcem zimi nevjerojatno je čest, a mnogi ljudi otkrivaju da će im koža češće reagirati ili se pogoršavati tijekom hladnijih mjeseci. Njihov ekcem može se dodatno pogoršati vrućim kupkama i tuševima, što će zauzvrat lišiti kožu prirodnih ulja – kaže dermatolog dr. Daniel Glass.

Nošenje vunene odjeće za obranu od hladnoće također može iritirati kožu i pogoršati simptome, pa pokušajte nositi slojevitu pamučnu odjeću koja je često nježnija i mekša na koži.

Također, održavanje kože dobro hidratiziranom jedna je od najvažnijih stvari koje možete učiniti kako biste spriječili da se ekcem razbukta.

4. Zimska vagina

Žene će vjerojatno više patiti od suhoće rodnice tijekom zimskih mjeseci, kaže Mary Burke, bivša primalja NHS i viša klinička sestra na Klinici za plastičnu kirurgiju i estetiku u Londonu.

– Suh jesenski i zimski zrak iscrpljuje vlagu iz naših tijela, čineći našu kožu dehidriranom i ispucanom, a vanjske sluznice suhima – rekla je.

Iako je to problem o kojem se malo otvoreno razgovara, vagine mogu za to vrijeme ući u ‘sušno razdoblje’.

– Kad provodimo puno vremena u klimatiziranim sobama ili s uključenim grijanjem, živimo u zraku koji nosi vrlo malo vlage. A suhoća koju doživljavamo često se može proširiti na svaki centimetar našeg tijela, uključujući i naša najprivatnija područja – ističe Burke, koja preporučuje korištenje prirodnih vaginaleta ili pak lubrikanata tijekom seksa da bi se smanjila mogućnost javljanja infekcije i peckanja.

5. Gripa

Zimi dolaze topli kaputi, preveliki šalovi … i gripa.

Suzbijanje prehlade ili gripe gotovo je neizbježno u hladnijim mjesecima, a sezona gripe započinje sredinom studenoga, dok vrhunac doseže sredinom siječnja do ožujka.

– Gripa zimi lakše cirkulira. Opće su nam imunološke razine nešto niže zbog nedostatka sunčeve svjetlosti i provodimo više vremena u zatvorenom, što olakšava širenje zaraze – kaže profesor Robert Dingwall, stručnjak za gripu sa Sveučilišta Nottingham Trent.

U tome vam može pomoći cjepivo za gripu, redovite šetnje na svježem zraku i prehrana bogata nutrijentima.

6. Debljanje

Većina ljudi primjećuje da više ne mogu udobno stati u svoje uske traperice tijekom zimskih mjeseci. Konkretno, žudnja za zagrijavanjem potiče želju i za bogatim obrocima punih teških ugljikohidrata po hladnom vremenu, što može dovesti do zimskog debljanja.

I povrh svega, mnogi se ljudi osjećaju nemotiviranima za vježbanje na otvorenom po hladnom vremenu. Nedavno istraživanje također je otkrilo da naše stanice pohranjuju više masnoće kad nismo izloženi suncu.

– Kada sunčane valne duljine plavog svjetla – svjetlost koju možemo vidjeti okom – prodru u našu kožu i dođu do masnih stanica odmah ispod, kapljice lipida smanjuju se i izlaze iz stanice – objasnio je Peter Light, autor časopisa Scientific Reports.

Budući da zimi sunce rijetko izlazi, to znači da je vjerojatnije da će naša tijela skladištiti masnoću; ‘pridonoseći tipičnom debljanju koje neki od nas imaju tijekom zime’, primijetio je jedan od drugih autora studije, dr. Charles A. Allard.

7. Zimska depresija

Zimski blues vam nije samo u glavi. Kako se dani skraćuju, mnogi ljudi pate od sezonskog afektivnog poremećaja (SAD) koji uzrokuje trajno loše raspoloženje i osjećaje očaja, bezvrijednosti i letargije.

Točan uzrok SAD-a nije potpuno razumljiv, ali je često povezan sa smanjenom izloženošću sunčevoj svjetlosti tijekom kraćih jesenskih i zimskih dana.

Glavna je teorija da bi nedostatak sunčeve svjetlosti mogao zaustaviti dio mozga koji se naziva hipotalamus da radi ispravno, što može utjecati na proizvodnju hormona, uključujući melatonin i serotonin. Ti hormoni utječu na vaše raspoloženje, apetit i san. Rješenje je tjelovježba, ugodne aktivnosti, bavljenje hobijima, druženje…

8. Astma

Za djecu i odrasle astmu je obično puno teže kontrolirati tijekom zimskih mjeseci. To je zato što hladan, suh zrak može iritirati dišne puteve i uzrokovati grčenje mišića u unutrašnjosti.

Prohladno vrijeme, prehlada i gripa, infekcije prsnog koša i plijesan češće su i mogu potaknuti napade astme opasne po život

– Zima može biti opasno vrijeme za ljude koji boluju od astme, jer je prohladno vrijeme, prehlada i gripa, infekcije prsnog koša i plijesan su češće i mogu izazvati po život opasne napadaje astme. Oni uzrokuju upalu dišnih putova, što uzrokuje simptome kao što su kašalj, piskanje i poteškoće u disanju. Obavezno nosite svoj inhalator za olakšavanje (obično plavi) sa sobom i nastavite uzimati uobičajeni preventivni inhalator (obično smeđi) kako je propisano – kaže Emma Rubach, voditeljica zdravstvenih savjeta u Asthma UK, prenose 24sata.

Facebook Komentari